Ukrajina, Rusija, Turska i UN potpisale su u petak dugo očekivani sporazum kojim se otvara put za nastavak ukrajinskih isporuka žitarica iz crnomorskih luka
- Šta je dogovoreno? Iako nisu otkriveni svi detalji sporazuma, isporuke iz ukrajinskih luka počeće u potpunosti za nekoliko nedelja, prema podacima koje su objavile Ujedinjene Nacije. Luke navodno neće biti potpuno razminirane i kapetanima ukrajinske mornarice i obalske straže biće dozvoljeno da prate brodove izbegavajući minirane vode. Očekuje se da će zvaničnici Rusije i drugih zemalja pregledati pošiljke kako bi se uverili da nema krijumčarenja oružja.
- Zašto je dogovor važan? Ponovno pokretanje isporuka žitarica iz Ukrajine, petog najvećeg proizvođača na svetu, pomoći će da se osiguraju globalne zalihe hrane i da se zaustavi rastuća zabrinutost za bezbednost hrane.
- Zašto žito ne odlazi iz Ukrajine? Zbog sukoba sa Rusijom. Većina izvoza se otprema preko crnomorskih luka, koje su blokirane zbog neprijateljstava, dok se strani špediteri plaše da se približe zoni sukoba.
- Ko je odgovoran za dosadašnju blokadu? Ukrajina i Zapad krive Rusiju, čija mornarica dominira Crnim morem, za blokiranje ukrajinskih luka. Međutim, Moskva kaže da su ukrajinske snage minirale preostalu luku u Odesi kako bi zaštitile grad od ruskog napada. Moskva je ponudila da isporučuje žito iz ruskih luka u Azovskom i Crnom moru.
- Šta je urađeno da se zrno vrati? EU je nedavno uspostavila takozvane „trake solidarnosti“, koje uključuju mrežu kamiona, vozova i drugih plovila koja olakšavaju izvoz iz Ukrajine. Međutim, kopnene pošiljke ne mogu biti velike kao one preko mora. Pregovori o obnavljanju isporuke žitarica preko Crnog mora traju već nekoliko nedelja.
- Zašto je važna Odesa? Luka u Odesi je poslednja velika pomorska luka kojoj Ukrajina ima pristup i na kojoj su u funkciji terminali koji mogu brzo da spakuju žito u brodove i da ih otpreme. Luka treba da bude deminirana kako bi se stvorio bezbedan transportni koridor, dok Ukrajina traži bezbednosne garancije ako ukloni mine. Turska se uključila ponudom da obezbedi bezbednost pošiljalaca koji žele da preuzmu ukrajinski teret.
- Koliko je Ukrajina važna za globalno snabdevanje žitom? Prošle godine ukrajinski dobavljači su činili 10% svetskog izvoza žitarica. Ove količine su ključne za zemlje u razvoju. Međutim, prema Kijevu, samo u junu isporuke žitarica su pale za 55% u odnosu na prethodnu godinu, na 777.000 tona. Organizacija UN za hranu i poljoprivredu (FAO) procenjuje da se u Ukrajini trenutno nalazi najmanje 20 miliona tona žitarica. Ako ove pošiljke ne stignu na odredište, FAO kaže da bi se najmanje 18 miliona ljudi širom sveta suočilo sa nestašicom hrane.
- Koje zemlje su najviše pogođene padom ukrajinskog izvoza? Prema Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO), uvoz hrane iz regiona Crnog mora je ključan za dobrobit 35 afričkih zemalja, koje dobijaju 90% žitarica koje im trebaju iz tog područja. Zemlje Bliskog istoka su takođe među najvećim uvoznicima Ukrajine. U 2020., većina ukrajinskog žita je otišla u Egipat, Indoneziju, Pakistan, Bangladeš i Liban.
- Zašto postoji zabrinutost zbog globalne nesigurnosti hrane? Kao ishod sukoba u Ukrajini i naknadnih sankcija Rusiji, koje su ograničile izvoz poljoprivrednih proizvoda dve zemlje, globalne cene žitarica su počele da rastu. Kao odgovor, drugi veliki uzgajivači, kao što su Indija i Kazahstan, bili su primorani da u potpunosti zaustave izvoz žitarica kako bi domaće cene stavili pod kontrolu. Kao posledica toga, mnoge zemlje uvoznice žitarica suočavaju se sa rastućim cenama hrane i nestašicama.
- Šta dalje? Sada je na ruskoj i ukrajinskoj strani da preiziraju mehanizme u koridore preko kojih će žitarice biti transportovane, dok bi Turska trebalo da organizuje svoju pomorsku podršku brodovima koji će prevoziti žitarice. Iako potpisan, sporazum još nije formalno počeo da se primenjuje a period „od nekoliko nedelja“ koje su UN postavile kao neki okvirni rok nije ubedljiv i ne znači da će do isporuke ukrajinske pšenice doći veoma brzo.
Afera / A. Chatten
Foto: pixabay.com