
Na marginama poslednjeg samita u Pekingu razgovaralo se i o stvaranju tzv. BRIKS-a plus, a u tim pregovorima su učestvovale Indonezija, Kazahstan, Nigerija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Senegal, Tajland, Argentina, Saudijska Arabija i Egipat
Zemlje BRIKS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika), koje imaju 3,2 milijarde stanovnika što je 41 odsto svetskog stanovništva, 23.000 milijardi dolara BDP-a, 25 odsto ukupnog svetskog BDP-a i pokrivaju četvrtinu zemaljske teritorije, biće jedna od okosnica novog budućeg multipolarnog sveta. BRIKS je osnovan 2006. na inicijativu Rusije, a njegov cilj je razvoj sveobuhvatne saradnje zemalja učesnica.
U poređenju sa najbogatijim zemljama G-7 ( Kanada, Francuska, Velika Britanija, Italija, Japan, Nemačka, SAD), sa 34.000 milijardi dolara BDP-a, BRIKS za sada zaostaje, ali po proceni nekih svetskih analitičara, ova razlika će se znatno smanjiti u narednoj deceniji.
Na zemlje BRIKS-a otpada 26 odsto svetske proizvodnje nafte, 50 odsto gvozdene rude, 40 odsto kukuruza i 46 odsto pšenice, tako da ovaj ekonomski blok postaje visoko konkurentan na svetskom tržištu u odnosu na zapadne zemlje. Pored toga, zemlje članice BRIKS-a nameravaju da uspostave sopstvenu kablovsku internet vezu za direktnu komunikaciju, tzv. BRIKS kabl.
Svrha ovog bloka je da zemlje van zapadnog sveta mogu formirati ekonomske saveze i povećati međusobnu saradnju na različitim nivoima i poljima. Sastanci članica BRIKS-a održavaju se godišnje, a osim trgovinske saradnje, ovaj privredna grupacija je osnovala i svoje finansijske institucije.
Na svim dosadašnjim samitima zemalja BRIKS-a i sastancima na najvišem nivou Rusije, Kine, Indije, uvek je na dnevnom redu pitanje monetarne politike, odnosno valute u kojoj će se obavljati transakcije, tako da je ukrajinska kriza samo ubrzala konkretizaciju toga procesa.
BRIKS treba da ubrza stvaranje mehanizama za korišćenje nacionalnih valuta u međusobnim trgovinskim odnosima, integraciju platnih sistema i kartica, razvoj zajedničkog sistema finansijskih poruka (poput svifta), kao i stvaranje nezavisne agencije BRIKS-a za kreditni rejting, a vreme treba da pokaže koliko je BRIKS spreman da preuzme ulogu globalnog finansijski integrisanog saveza izvan dolarskog okruženja. Iako po kulturi i tradiciji različite, a delom i geografski udaljene, članice BRIKS-a teže multipolarnom svetskom političkom i ekonomskom poretku i ne mešaju se jedna drugoj u politiku. U vreme geopolitičkih podela na anglosaksonski blok i sve druge blokove, postojanje BRIKS-a kao ekonomsko-političkog saveza predstavlja institucionalnu alternativu zapadnom sistemu. Članice BRIKS-a postepeno izgrađuju paralelne globalne institucije i strategije, oblikujući drugačija pravila političke saradnje, trgovine i robne razmene. Što se tiče veličine i kvaliteta teritorije, stanovništva, ekonomske i vojne snage i prirodnih resursa BRIKS ima pozamašan kapacitet. Ove zemlje imaju izuzetne predispozicije, resurse 21. veka, energente, rude metala i nemetala, u demografskoj su ekspanziji, sem Rusije, a prema pojedinim ocenama, od 2008. do 2018. njihov privredni rast, odnosno zajednički ponder bio je osam procenata, a u svetu tek nešto preko jedan odsto, dok je rast trgovine iznosio preko 90 odsto. BRIKS je 2014. formirao novu Razvojnu banku (sa početnim kapitalom od 100 milijardi američkih dolara), čija je primarna funkcija upravljanje infrastrukturnim projektima, a koja treba da bude pandan Svetskoj banci i kontingent valutnih rezervi kao pandan MMF-u. U MMF-u BRIKS ima 14,7 odsto ukupne glasačke snage, i nedostaje mu samo 0,4 odsto glasova da dostigne SAD koje sa 15,1 odsto svih glasova imaju, za sada, jedine pravo veta u ovoj instituciji. BRIKS kreditira zemlje u razvoju, koje imaju interes da uzmu zajmove od ove Razvojne banke, jer članice ne uslovljavaju dužnike i spremne su da participiraju u poslovnim poduhvatima.Na listi od 75 zaključaka koji su usvojeni na poslednjem 14. samitu BRIKS-a, održanom u junu ove godine u Pekingu, u delu o globalnom ekonomskom razvoju, učesnici su istakli da je sve potrebnija ekonomska zaštita zemalja članica od ekonomskih šokova, uz poseban akcenat na promene koje je donela pandemija kovida 19.
Ponovo je potvrđena „posvećenost održavanju snažne i efikasne globalne finansijske sigurnosne mreže sa MMF-om, zasnovanom na nacionalnim kvotama i adekvatnim resursima u njegovom središtu”. Poziva se na blagovremen i uspešan završetak 16. Opšte revizije kvota do 15. decembra 2023, kako bi se smanjilo oslanjanje MMF-a na privremene resurse i rešila nedovoljna zastupljenost zemalja u snažnom usponu i zemalja u razvoju radi njihovog značajnog angažovanja u upravljanju MMF-a i zaštiti glasova i kvota najsiromašnijih i najmanjih članica.
Jedno od važnih pitanja na ovogodišnjem samitu bilo je i proširenje ove grupacije. Argentina, Iran i Saudijska Arabija, Venecuela, Turska i Egipat pokazale su interesovanje za pridruživanje, a među ostalim mogućim kandidatima su Bangladeš, Ujedinjeni Arapski Emirati i Urugvaj, kao i Indonezija, Kazahstan, Nigerija i Tajland. Proces proširenja, zapravo, pokrenut je prihvatanjem kandidature Argentine i Irana na ovom samitu, bez objave uslova za članstvo.Na marginama poslednjeg samita u Pekingu razgovaralo se i o stvaranju tzv. BRIKS-a plus, a u tim pregovorima su učestvovale Indonezija, Kazahstan, Nigerija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Senegal i Tajland, Argentina, Saudijska Arabija i Egipat.
Takođe, nova Razvojna banka BRIKS-a je u svoje članstvo primila Bangladeš, Ujedinjene Arapske Emirate i Urugvaj. Argentina sa značajnim izvozom mesa na svetsko tržište, Saudijska Arabija i UAE sa proizvodnjom nafte, Kazahstan sa svojim rezervama nafte i mineralnih sirovina, Indonezija kao najbrojnija muslimanska zemlja i veliki izvoznik drvnih, gumenih i mineralnih resursa, su značajni svetski ekonomski učesnici, koji će članstvom u BRIKS-u postati još jači.
Ovo povećanje članstva u BRIKS-u postaće ozbiljna konkurencija zemljama grupacije G-20. Rečeno je da će se prvo razmatrati prijave iz zemalja članica G-20. Ovakva uloga BRIKS-a u svetskoj privredi pokazuje da su ekonomska saradnja i razvoj na prvom mestu, a da bi era monoblokovske podele sveta trebalo da bude okončana.
BRIKS razrađuje pitanje stvaranja međunarodne rezervne valute na bazi korpe valuta ovih zemalja.
Potreba za novom globalnom valutom preko koje će trgovati zemlje članice BRIKS-a, a baziraće se na nacionalnim rezervama i doprinosu globalnom BDP-u postojećih članica. U stvaranju ove valute bili bi uključeni brazilski real, ruska rublja, indijska rupija, kineski juan i južnoafrički rand. To bi najviše odgovaralo Rusiji, koja je suočena sa sankcijama zbog rata u Ukrajini, ali se pokazuje potreba da i druge zemlje, a ne samo BRIKS, počnu da se oslobađaju američke hegemonije i diktata MMF-a. Da bi buduća valuta BRIKS-a, a možda kasnije i nova zamena za američki dolar, bila stabilna, potrebni su, pre svega, sigurnost, likvidnost i prinos. A za ove parametre potreban je visok kreditni rejting, što neke članice BRIKS-a još nemaju.
BRIKS potvrđuje podršku vodećoj ulozi G-20 u globalnom ekonomskom upravljanju i naglašeno je da G-20 treba da sačuva svoju celovitost i da odgovara na aktuelne političke izazove. Međunarodnoj zajednici je upućen poziv da jača partnerske odnose, sa posebnim akcentom na usklađivanje makroekonomske politike, kako bi se svetska ekonomija izvela iz krize.
Ekonomista, naučni savetnik