Kremlj komentarisao moguće uzroke oštećenja Severnog toka.
Moskva kaže da se ništa ne može isključiti i sugeriše da je moguće da je naftovod namerno oštećen.
Gasovodi Severnog toka su možda oštećeni u činu sabotaže, sugerisao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov na pitanje o mogućim razlozima iznenadnog gubitka pritiska u tri gasovoda Baltičkog mora.
Obraćajući se novinarima u utorak, Peskov je prokomentarisao izjavu kompanije Nord Stream AG, operatera mreže, u kojoj se navodi da su tri morske linije gasovodnog sistema Severnog toka pretrpele „neviđenu” štetu u samo jednom danu.
„Trenutno se ne može isključiti nijedna opcija“, rekao je Peskov na pitanje da li je šteta možda rezultat sabotaže. On je dodao da je Moskva veoma zabrinuta zbog situacije i pozvao na hitnu i detaljnu istragu incidenta, koji ima implikacije na energetsku bezbednost na „celom kontinentu“.
Pritisak u liniji A gasovoda Severni tok 2, koji je pumpan gasom, ali tek treba da bude pušten u rad, naglo je opao tokom noći između nedelje i ponedeljka. Ubrzo nakon toga, u ponedeljak popodne, oba gasovoda Severnog toka 1 takođe su pretrpela oštar gubitak pritiska.
Obalska straža Švedske i Danske od tada je prijavila curenje gasa kod obale ostrva Bornholm u Baltičkom moru – jedno u švedskoj ekonomskoj zoni i jedno u danskoj zoni – i zatvorile to područje za pomorski saobraćaj.
Prema izveštaju lista Tagesspiegel, Berlin veruje da iznenadni pad pritiska u tri gasovoda u isto vreme ne može biti slučajnost i da je verovatno „ciljani napad“ bilo Ukrajine ili Rusije. Izdavanje je objasnilo da je namerni napad na gasovod mogao biti izveden samo uz pomoć specijalnih snaga, mornaričkih ronilaca ili podmornice. Berlin navodno veruje da su sabotažu izvele ili „snage povezane sa Ukrajinom“ ili sama Rusija kao operaciju „lažnu diverziju“ kako bi Ukrajina izgledala loše i podigla cene energije u EU još više.
Severni tok 1 je završen 2011. Radovi na izgradnji Severnog toka 2 počeli su 2018. i kasnili su zbog političkog pritiska i sankcija SAD. Severni tok 2 je završen i pod pritiskom u septembru 2021. Međutim, dva dana pre ruske vojne operacije u Ukrajini, nemačka vlada je stavila svoju sertifikaciju na neodređeno vreme i kategorički je odbacila svaki predlog Moskve ali i domaćih političara i privrednka – da se sporazum deblokira.
Afera / A. Chatten