
FOTO: UNS
Operativna vojska ruske armije, obeležene slovom V, jedan svoj tenk, koji se istakao u borbama u Ukrajini, posebno u Donbasu i Mariupolju nazvala je „Republika Srpska“. Redakciji nedeljnika Afera poslao ga je novinar, srpski ratni izveštač jednog medija, koji je tenk snimio i o čijoj posadi će, verovatno, napraviti posebnu reportažu. Snimak je, autoru teksta, poslao izvor u koji imam poverenje. Rezultati ovog rusko-srpskog tenka nam nisu poznati, ali gest ruskih vojnika sigurno je imao odgovarajući povod, pored emotivnih razloga na bratskoj osnovi! U ratu tenk je oružje za borbu i njegovi „uspesi“ zavise od obučenosti posade.
Pre nekoliko sati proruski telegram kanali objavili su snimak raketiranja čeličane Azovstalj u Mariupolju. Kako navode, čeličanu je pogodio strateški bombarder Tupoljev. Na snimku se vide eksplozije i gust dim.Gradonačelnik Mariupolja Vadim Bojčenko rekao je da je došlo do novih borbi u oblasti čeličane Azovstal, gde su stotine civila i dalje zarobljene zajedno sa poslednjim ukrajinskim snagama koje su branile grad, prenosi Si En En. I neonacistički bataljon Azov, čiji su pripadnici među preostalim braniocima čeličane Azovstal u devastiranom Mariupolju, objavio je novi snimak ruskog napada iz vazduha. „Napad na Azovstal se nastavlja. Branioci drže čeličanu pod jakom vatrom. Neprijatelj koristi avione, artiljeriju i pešadiju“, navodi se u telegramu Azova. Nakon što su UN objavile da se novi konvoj za evakuaciju kreće ka Azovstalu, okružen čeličanom u devastiranom Mariupolju i poslednjim uporištem ukrajinskih branilaca, pojavila se nova nada da bi civili koji su još u čeličani mogli da budu spaseni. Situacija u Azovstalu, koju, prema rečima Ukrajinaca, ruske snage nastavljaju žestoko da napadaju, pogoršava se. Zalihe vode i hrane su pri kraju. U međuvremenu, rođaci stotina ukrajinskih vojnika koji pružaju otpor ruskoj vojsci sa Azovstala očajnički traže da se branioci uključe u akciju evakuacije.“Zabrinuti smo jer Rusi danima napadaju Azovstal, tamo nemamo kontakt sa našim borcima“, rekla je Ukrajinka Natalija, čiji je brat među braniocima Azovstalja, za Bi-Bi-Si.“Ne znam kako se naši borci nose sa ovom situacijom, ne možemo da dobijemo nikakve informacije“, dodala je ona. Ona je pozvala ukrajinsku vladu da osmisli plan spasavanja branilaca Azovstala. Ruski zvaničnici, uključujući Vladimira Putina, zahtevaju da ukrajinski borci u Azovstalu polože oružje. Ali branioci kažu da se neće predati ruskim snagama.
Ukrajinske vlasti optužile su bivšeg električara „Azovstalja“ u Marijupolju da je Rusima otkrio ulaze u tajne tunele u kojima su se zabarikadirali preostali ukrajinski borci. Rusi, pak, tvrde da „tajni grad“ ispod tog kompleksa ne postoji, već da se položaji Ukrajinaca nalaze u bunkerima ispod valjaonice čelika. Borbe oko ovog kompleksa, prema informacijama obe strane, traju i dalje. Metalurški kompleks „Azovstalj“ već sedmicama je mesto najžešćeg sukoba ruskih i ukrajinskih snaga, pri čemu se u tunelima i skloništima, osim nekoliko stotina boraca ukrajinskih snaga, kriju i civili. U poslednjih nekoliko dana, ruske snage uspele su da prodru u čeličanu, u kojoj se i dalje vode žestoke borbe. Odmah posle upada ruskih snaga, vlasti u Kijevu su za prodor protivnika optužile neimenovanog „izdajnika“ koji je Rusima, navodno, otkrio ulaze u razgranat kompleks tunela koji se nalaze ispod čeličane. Anton Hereščenko, savetnik ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, rekao je da su Rusi u podzemni deo čeličane u Marijupolju ušli posle „izdaje bivšeg električara“ koji im je otkrio ulaze u taj deo kompleksa. Ukrajinski izvori navode da su njihove snage i civili skriveni u 25 kilometara dugom podzemnom kompleksu koji se nalazi ispod čeličane „Azovstalj“ i da su tuneli i objekti pod neprestanom vatrom protivničke artiljerije i avijacije. Rusi, pak, tvrde da ispod „Azovstalja“ nema nikakvog složenog podzemnog kompleksa već da su, još u vreme SSSR-a, izgrađena prilično solidna skloništa, ali da između tih objekata nema direktne fizičke veze.
Profesorka Irina Butorina, koja je do 2005. godine, kroz kompleks u Marijupolju vodila studente i strane delegacije, tvrdi da se ispod većine proizvodnih hala, zaista, nalaze skloništa, ali da su tek neka od njih međusobno povezana tunelima.Butorina je ruskoj Pravdi objasnila da se ispod „Azovstalja“ ne nalazi nikakav komplikovani kompleks podzemnih prolaza, tvrdeći da je izgradnja takve strukture, zbog blizine Crnog mora, praktično nemoguća. „Podrumi i niži nivoi čeličane su često bili poplavljeni“ – rekla je Butorina koja smatra da su se ukrajinske snage, prema svemu sudeći, zabarikadirale u skloništu koje se nalazi ispod valjaonice čelika. Modernizacija ovog dela čeličane okončana je prošle godine.
, Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu je rekao da su ukrajinske snage u „Azovstalju“ blokirane i da su u toku pokušaji da se preostali borci nagovore na predaju. Vlasti u Kijevu su u više navrata odbijale pozive da predaju ovaj industrijski kompleks. Nije poznato koliko se ukrajinskih boraca nalazi unutar kompleksa, ali je komanda oružanih snaga te države navodila da se u čeličani nalazi nekoliko hiljada vojnika, koji su na početku borbi bili dobro opskrbljeni hranom i municijom. Neposredno pred početak ruskih napada, vlasti u Kijevu su u „Azovstalj“ dopremile zalihe hrane, vode i municije, ali je veliko pitanje sa kojim rezervama, posle više od dva meseca borbi, raspolažu preostale snage. Oko njih nalaze se ruske snage koje su praktično blokirane u pokušaju da zauzmu poslednje uporište Ukrajinaca u Marijupolju. Zapadni vojni stručnjaci tvrde da bi padom podzemnih skloništa u „Azovstalju“ deset ili dvanaest elitnih ruskih jedinica bilo na raspolaganju za dejstvo na drugim linijama fronta.
Penzionisani britanski kontraadmiral Kris Pari smatra da ruske snage neće ni pokušavati da u potpunosti osvoje podzemna skloništa već da će se, u pokušaju da smanje gubitke, zadovoljiti izolovanjem i blokadom preostalih ukrajinskih vojnika.Metalurški gigant „Azovstalj“, koji je pre početka rata zapošljavao oko 11.000 ljudi, prostire se na više od 11 kilometara kvadratnih. Osnovan je 1930. godine ukazom Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR-a. Tri godine kasnije, počela je proizvodnja u ovom gigantu, koji je posle raspada Sovjetskog Saveza prešao u vlasništvo oligarha Rinata Ahmetova. Na vrhuncu u „Azovstalju“ je proizvedeno gotovo šest miliona tona čelika. U napadima ruskih snaga kombinat je prema tvrdnjama vlasnika potpuno uništen.