Jutarnji list (Zagreb) došao je do saznanja šta EU priprema za novi paket za poljoprivrednike. U osnovi način finansiranja žele da vezuju za profitabilnost proizvodnje na farmama. Uz dozvolu redakcije, tekst Gojka Drljače prenosimo u celini.
Bomba iz EK, priprema se najveći zaokret agrarne politike od 1962. godine, meso će postati luksuz!
EK lansira najveći zaokret agrarne politike od 1962. godine – poticaji po prinosima, a ne više površinama. Meso postaje luksuz
Vizija je preći sa sustava agrarnih poticaja prema površinama na poticaje prema prinosima te zbog klimatske agende drastično smanjiti stočarsku proizvodnju.
Autor nove vizije evropskog agrara profesor je nemačke srednjovekovne povijesti, a tu viziju provodit će u RH kondicijski trener koji se iskazao u kikboxingu.
Prema poverljivim informacijama koje cure iz Europske komisije priprema se revolucionarni zaokret u agrarnoj politici Europske unije, koji će radikalno promijeniti sustave poticaja poljoprivredne proizvodnje, kao i uobičajeni način ljudske prehrane. Ideja je napustiti shemu poticaja EU CAP, koja se primjenjuje od davne 1962. godine te odnosi trećinu zajedničkog proračuna EU u iznosu od 387 milijardi eura.
Glavni cilj najznačajnije agrarne reforme u povijesti EU je prelazak sa sustava poticaja prema površinama, na sustav poticaja prema prinosima/prihodima. S obzirom da će Ursula von der Leyen očigledno kroz zajedničku agrarnu politiku EU nastaviti s realizacijom klimatske agende, pitanje je vremena kada će EU najaviti drastično rezanje poticaja za stočarstvo odnosno proizvodnju mesa. Temeljni dokument na kojem se temelji vizija europske poljoprivrede najavljuje smanjenje dostupnosti mesa te programe pomoći europskim kućanstvima zbog prilagodbe jelovnika s nižim udjelima proteina.
Nejasno je kako će se hrvatski seljaci prilagoditi prelasku sa sustava poticaja vezanih uz poljoprivredne površine na sustav vezan uz prihode/prinose farmi. Nejasno je kako će reagirati i hrvatski potrošači na strateške planove smanjivanje potrošnje mesa. Ali jasno je da ćemo u razdoblju kad se očekuju novi intenzivni pregovori s EK oko integriranja hrvatskog agrara u novi sustav europskih pravila koje će ispred RH voditi osoba s diplomom kondicijskog trenera Travnika, a koji se profesionalno dokazivao u Hrvatskom kickboxing savezu. Bit će zanimljivo slušati kako će gospodin Josip Dabro, član stranke koja pokušava preživjeti tragikomični raskol između Ivana Penave i Maria Radića, uvjeravati hrvatske građane da radikalno smanje konzumaciju mesa i mesnih proizvoda.
Stara i nova šefica EK, Ursula von der Leyen, pokrenula je, naime, početkom ove godine projekt Strategic Dialoges on the Future of EU Agriculture. Radilo se u osnovi o razgovorima kako i što dalje u agraru po 29 članica. Na razgovorima su sudjelovali političari, poljoprivrednici, predstavnici nevladinih organizacija, potrošačkih te kompanija u agraru. Profesor Peter Strohschneider već je napisao izvještaj „A shared prospect for farming and food in Europe“. Njegove sugestije osnova su pak za izradu još jednog materijala EK koji će pod pompoznim imenom Vizija za agrikulturu i hranu, von der Leyen predstaviti u prvih 100 dana novog mandata. Navodno je pitanje dana kada će šefica EK proglasiti novu poljoprivrednu budućnost. Ne znamo kako će njezine vizije proći u novom sastavu europskog parlamenta.
-Uobičajeno poslovanje nije opcija- stoji u nacrtu izvješća s takozvanih Strateških dijaloga o budućnosti poljoprivrede EU-a, u koje je imao uvid Financial Times. ‘Potrebna je hrabra i brza akcija na svim razinama’ kako bi se uhvatilo u koštac s ‘višestrukim krizama’ koje utječu na poljoprivrednike, uključujući povećane utjecaje ekstremnih vremenskih prilika poput suše, inflacije i jeftinih globalnih konkurenata. Među preporukama konačnog izvješća su sheme za poticanje potrošača da smanje unos mesa i pomoć poljoprivrednicima da se odmaknu od uzgoja stoke, uključujući kontroverzni prijedlog za uvođenje dobrovoljnih shema otkupa za farme u područjima s visokom razinom intenzivnog uzgoja životinja…- piše FT.
Zatvaranje stočarskih farmi zbog pretjerane emisije stakleničkih plinova već je izazvalo pozornost na europskoj razini, ponajviše u Nizozemskoj – državi s izrazito učinkovitom poljoprivrednom proizvodnjom. Dramatično je bilo i u Njemačkoj. Nezadovoljstvo poljoprivrednika značajno je utjecalo na slabljenje pozicija, umjerenijih stranaka centra, pa i tradicionalnih stranaka lijevo i desno od centra. Od nevolja poljoprivrednika politički su profitirali lijevi i desni populisti. Nejasno je stoga kako će se revolucionarni zaokret u agrarnoj politici odraziti na političku scenu Europe.
Utjecaj stočarske proizvodnje kao i općenito agrara na klimatske promjene znanstveno je dokazan i obilno dokumentiran. Ono što je nepoznato jest da li postoje druga znanstvena, inovativna i poduzetnička rješenja koja će izazvati manje stresa za poljoprivrednike i cijela društva nego što je vizionarstvo predstavnika Europske komisije. Dosadašnja iskustva s provedbom zelene agende govore da su zapadne liberalne demokracija umjesto konačnim ciljevima agende puno više orijentirani „vizionarskom“ diktiranju normi u svim ekonomskih sektorima, pa tako i agraru. To je poruka da su političari pametniji od svih, uključivši znanstvenike, poduzetnike, menadžere u poljoprivrednoj proizvodnji i poljoprivrednike. Treba voditi računa da se čini kako EU upravo pojačava agrarne politike u smjeru koji je izazivao najžešće prosvjede, pa i djelomične blokade javnog života.
Profesor Strohschneider, autor nove europske agrarne vizije pon naslovom „A shared prospect for farmiong and food in Europe“, šefica Komisije zadužila je, ponovimo, da obavi razgovore u 29 zemalja s predstavnicima nevladinih organizacija, potrošača, trgovaca i poljoprivrednika. Nije neobično da se vizija kreirala uz, recimo, nevladine organizacije i trgovce, a ne prvenstveno poljoprivrednike i kompanije iz poljoprivrednih biznisa te predstavnike udruga potrošača, ali je zanimljivo da je najvažnije profesionalno iskustvo gospodina Strohschneider profesura na sveučilištu u Dresdenu, gdje je studentima pretežito predavao o srednjem vijeku.
U njegovim referencama do prije nekoliko godina nema tragova riječi agrar, poljoprivreda ili nešto slično. To je logično jer je gospodin Strohscheneider studirao njemačku filologiju, pravo, povijest, sociologiju i političke znanosti, a doktorirao je na Sveučilištu Ludwig-Maximilians (LMU) u Münchenu 1984. Nakon što je predavao povijest, dugo je predsjedao organizaciji Njemačkih srednjevjekovnih studija u Munchenu. U razdoblju 2013-2019. bio je utjecajni predsjednik istraživačke fundacije Deutsche Forschungsgemeinschaft, za koju nismo pronašli da je specijalizirana za poljoprivredu.
Može se pretpostaviti da je u zadnjih nekoliko godina profesor Strohscheneider naučio poprilično o poljoprivredi razgovarajući po nalogu von der Leyen sa zainteresiranim dionicima agrarnih politika, pa se isto tako može pretpostaviti da je i hrvatski ministar poljoprivrede, Dabro, nešto naučio o agraru dok je obilazio seljake nakon elementarnih nepogoda te podržavao njihove zahtjeve za obnovom obrane protiv tuče bazirane na sujevjerju, ali ne i znanstvenim dokazima.