Od nestašice testenina do pilula joda, prazni rafovi u radnjama ponovo pogađaju Evropu
Dve godine nakon nestašica izazvanih strahom od pandemije, rat u Ukrajini izaziva novi talas gomilanja u delovima Evrope.
U severnoj Italiji, supermarketi su gotovo očišćeni od testenina. Apoteke u Norveškoj se rasprodaju tableta joda (koje se koriste u slučaju naglog porasta radijacije). A u Nemačkoj, trgovinski lanci upozoravaju na „Hamsterkaufe“ — „šoping hrčaka“ ili paničnu kupovinu.
Dve godine posle početka pandemije zbog koje su potrošači požurili da nabave toalet papir, rat u Ukrajini izazvao je novi talas gomilanja namirnica u delovima Evrope.
„Kupila sam 20 pakovanja testenine i nekoliko kilograma brašna prošle nedelje u pripremi za nestašice“, rekla je Sabrina Di Leto (50) iz Leka, severno od Milana.
„Takođe razmišljamo o tome da naše dvorište pretvorimo u povrtnjak i kokošinjac kako bismo bili samodovoljni u slučaju da krenemo u rat i zalihe hrane postanu oskudne“, dodala je ona.
Posle iskustva sa nestašicama zbog koronavirusa koji je usporio globalnu trgovinu, kupci širom Evrope sada prave zalihe na osnovu zabrinutosti zbog novog hladnog rata ili očekivane nestašice pšenice.
Ukrajina i Rusija su ključni globalni dobavljači pšenice, kao i suncokreta, uljane repice, lanenog semena i soje koji se koriste za jestivo ulje i stočnu hranu. Polovina svetskog izvoza suncokretovog ulja dolazi iz Ukrajine, a još 21 odsto iz Rusije.
Skoro 90 odsto lanenog semena prerađenog u EU uvozi se, prema Udruženju industrije za preradu uljarica u Nemačkoj. U ovom udruženju se navodi da će rat u Ukrajini verovatno izazvati nestašice ulja za jelo i stočne hrane koje bi bilo „veoma teško zameniti“ u kratkom roku.
Cene hleba, testenina i mesa već rastu u Italiji, koja uvozi veliki deo pšenice iz istočne Evrope i 80 odsto suncokretovog ulja iz Ukrajine, kao i velike količine kukuruza koji se koristi za ishranu životinja.
U Milanu vekna trenutno košta do osam evra po kilogramu. Ta vekna je u novembru koštala u proseku 4,25 evra, prema Coldirettiju, nacionalnoj poljoprivrednoj trgovinskoj organizaciji.
„Smešno je što je hleb, koji je oduvek bio hrana za siromašne, postao luksuzni predmet“, požalila se Di Leto, rekavši da je napravila zalihe brašna da sama ispeče i uštedi novac.
Nemački trgovci mešovitom robom bili su primorani da redukuju prodaju jestivog ulja u pokušaju da spreče još jednu rundu panične kupovine.
Inače dobro snabdevene pijace imaju gole police na kojima se obično čuvaju brašno i jestiva ulja. „Molim vas, pokažite solidarnost i mislite na svoje komšije — uzdržite se od nepotrebnog gomilanja zaliha!“, piše ispred supermarketa Peni u Frankfurtu.
Lizelot, 85-godišnja kupac, rekla je da joj je bilo dozvoljeno da kupi samo jednu bocu suncokretovog ulja.
Kao deo nemačkog benda Kriegskindera iz Drugog svetskog rata, ili „ratne dece“, verovala je da je bolje pripremljena da prihvati nestašice od mlađe generacije. „To znamo iz detinjstva. Ali današnja omladina je navikla da ima sve“, rekla je ona.
Panična kupovina izgleda drugačije u nordijskim zemljama, gde su borbe u blizini ukrajinske černobilske elektrane i nuklearno držanje predsednika Vladimira Putina oživele strahove iz Hladnog rata.
U Norveškoj gotovo da nema jodnih pilula (koje se koriste za suzbijanje efekta radijacije). Proteklih nedelja prodato je više od 1,7 miliona tableta, prenose lokalni mediji, a apoteke neće imati više do sledećeg meseca.
Nije čitava Evropa zahvaćena paničnom kupovinom. Prodajni lanac „Carrefour“, koji ima veliko prisustvo u Francuskoj, Španiji i Italiji, rekao je da nije iskusio nestašice koje su pratile početak pandemije.
„Postojali su neki ljudi koji prave zalihe u Francuskoj, a nešto više u Španiji gde smo rasprodali suncokretovo ulje na nekim mestima, ali sveukupno ovo ponašanje ostaje marginalno i tržište funkcioniše prilično normalno“, navodi se.
Ozbiljne nestašice u snabdevanju teže će pogoditi siromašnije zemlje koje zavise od pšenice iz Ukrajine i Rusije nego Evropu. Jan Egeland, iz Norveškog saveta za izbeglice, upozorio je da Somalija uvozi 90 odsto pšenice iz Ukrajine i Rusije.
„Sa porastom cena pšenice i pogoršanjem suše, broj ljudi koji se ne mogu hraniti će eksplodirati“, napisao je on na Tviteru.
Uvoznici žita sa Bliskog istoka pripremaju se za haos u mestima kao što je Egipat, koji subvencioniše hleb za 70 miliona ljudi. Police sa brašnom su ispražnjene u Libanu i Tunisu, a lokalno stanovništvo optužuje trgovce da gomilaju osnovnu robu da bi ih kasnije prodali po visokim cenama.
Supermarketi u Turskoj, gde se domaćinstva već bore sa naglom inflacijom, rasprodali su suncokretovo ulje nakon što su novinski naslovi upozorili da bi se zemlja mogla suočiti sa nestašicom.
U Španiji, ministar vlade je predložio da, umesto da panično kupuje suncokretovo ulje, nacija treba da namaže svoje tiganje maslinovim uljem — proizvodom koji njegova zemlja izvozi više od dva milenijuma.
„Pitanje suncokretovog ulja zapravo nije problem jer imamo druge biljne masti i maslinovo ulje“, rekao je Luis Planas, španski ministar poljoprivrede. On je primetio da su akcije nekih velikih proizvođača maslinovog ulja porasle za više od 20 odsto poslednjih nedelja.
Drugi profiter ove krize — za koji neki kritičari sumnjaju da ima nepravednu korist — mogu biti dobavljači benzina. Nemačka je ove nedelje upozorila da će pratiti ponašanje dobavljača zbog povećanja cena nakon što su cene sirove nafte pale, ali su troškovi benzina ostali visoki, na 2,26 evra po litru, u poređenju sa 1,81 evra pre početka ruske operacije u Ukrajini.
Za nemačke kupce kao što je Monika, 75, koji obilaze prolaze supermarketa Peni, troškovi su važan podsetnik da u globalnoj ekonomiji niko ne može izbeći cenu rata.
„Svi moramo da platimo cenu za ono što se dešava u Ukrajini“, rekla je ona.
Izvor: Fajnenšt Tajms / Priredio: A. Chatten