Opozicija u Srbiji je podeljena oko toga da li, kada i koje izbore treba održati. I bez obzira na to što se pozivaju na jedinstvo, čini se da bi ovo pitanje moglo dodatno da oslabi njihove redove. Jedni ne bi izbore do kraja godine i kao alibi traže da se ispune zahtevi uličnih protesta. Drugi pak sanjaju izbore do kraja godine. Jedni neće na jesen, drugi neće na proleće. Neki su samo za to da na birališta izađu žitelji Beograda, drugi da glasaju i ostali građani Srbije na vanrednim parlamentarnim izborima, ali malo kasnije.
Oni koji traže isključivo beogradske izbore ističu da nema uslova i za neke druge. Kao da su u Beogradu drugačiji izborni uslovi nego u Novom Sadu, Subotici ili Nišu. Scenario koji u ovom trenutku deluje kao moguć jeste da za nešto više od pola godine budu istovremeno redovni pokrajinski i lokalni izbori na nivou Srbije, ali i najverovatnije beogradski, moguće i parlamentarni.
Već nekoliko meseci vlast nudi opoziciji dogovor oko termina održavanja izbora. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić više puta je od početka maja nudio svojim oponentima da se jasno izjasne kada hoće da budu održani izbori. Nagoveštavao je da bi izbori na proleće bili najrealniji, ali je ponudio opoziciji i druge rokove (septembar, novembar, decembar ove ili april sledeće godine), skrenuvši pažnju da u tom slučaju neće biti održani samo izbori u Beogradu. I juče je u Petrovcu na Mlavi Vučić izjavio da, ukoliko oni nedvosmisleno zatraže izbore, do njih će doći i brže nego su mislili, ali da će opozicija ubedljivo izgubiti.
Podvukao je da već 15 dana sluša kako se navodno plaši vanrednih izbora u Beogradu. „Pre 15 dana su mi pretili da ako Vučić raspiše izbore, staće Srbija… Pa su posle promenili mišljenje i sad hoće izbore po svaku cenu”, kazao je i upitao kako je moguće da se u 10 ili 15 dana sve promeni. „Ako budu jasno izrazili želju i volju za izborima i ako kažu hoćemo izbore što pre, imaće ih i brže nego što su mislili”, poručio je Vučić.
Veće opozicione partije, i one koje su ideološki precizno profilisane, nisu menjale mišljenje o izborima. Neki drugi lideri poslednjih meseci, u zavisnosti od toga šta je popularno tih dana, često su menjali mišljenje. Tako je, recimo, kopredsednik stranke Zajedno Nebojša Zelenović izjavio 7. aprila da ta stranka zahteva održavanje izbora za Skupštinu grada Beograda i da izbori treba da budu razdvojeni od drugih. Dva meseca kasnije, 10. juna, Zelenović je istakao da neće na izbore čak i da ih raspišu jer, kako je naveo, „želimo da menjamo život”. Otišao je i korak dalje pa konstatovao da oni koji govore o izborima jesu oni koji ne učestvuju na protestima. A pre nekoliko dana, 26. avgusta, Zelenović je najavio da će naredni parlamentarni izbori, koji bi u suštini trebalo da znače promenu, mogli da budu prvi pravi izbori u poslednjih 12 godina. „Sad je dobar trenutak da se ta promena desi. Optimista sam”, rekao je Zelenović.
I lider Demokratske stranke Zoran Lutovac, kako navodi društvena mreža „Iks”, a prenosi „Detektor laži”, često menja mišljenje o izborima. Lutovac je 27. avgusta najavio „da ulazimo u drugu fazu” i da traži vanredne izbore do kraja godine. A nekoliko dana ranije, 12. avgusta, on je, kako navode u „Detektoru laži”, rekao da „ako raspiše izbore, imaće građane na ulicama i imaće kampanju s građanima na ulicama, imaće građansku neposlušnost, pobunu, štrajkove, blokade institucija” i da „izbori nisu za nas tema”.
Lutovčev saborac, predsednik stranke Srbija centar Zdravko Ponoš rekao je nedavno u intervjuu „Politici” da su Srbiji potrebni parlamentarni izbori i da problemi koji su izveli narod na ulice mogu da se reše samo državnim kapacitetom. „Nisam za traženje vanrednih izbora samo tamo gde te izbore opozicija može lakše da dobije, a takva je situacija u Beogradu. Moramo da menjamo Srbiju. Redovni lokalni izbori tome mogu da doprinesu, vanredni u Beogradu da pomognu, ali sistem vlasti u Srbiji je toliko centralizovan da je za ozbiljne promene, kakve su zemlji potrebne, neophodna promena republičke vlasti”, rekao je Ponoš.
Lider Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas ističe za „Politiku” da se SSP zalaže za održavanje i beogradskih i parlamentarnih izbora. „Beogradskih odmah, jer je i sam Aleksandar Vučić, obećavajući Beograđanima nove izbore za mart ove godine, rekao da vlast u glavnom gradu nema legitimitet. Time je potvrdio naše stavove zasnovane na činjenici da su opozicione stranke dobile 70.000 glasova više od vladajućih. Parlamentarni izbori se mogu održati po sprovođenju preporuka koje su u vezi s izborima dali Evropski parlament i misija ODIHR-a, koja je nadzirala izbore 2022. godine. Primena tih preporuka bi omogućila da imamo bar minimalno demokratske izbore, a ne lažne, kako je to bilo do sada”, rekao je Đilas.
Narodna poslanica iz Zeleno-levog fronta (ZLF) Jelena Jerinić kaže da je ZLF više puta istakao da vlast Srpske napredne stranke i Socijalističke partije Srbije u Beogradu nema legitimitet i tražio ostavku gradonačelnika Aleksandra Šapića. Za naš list navodi da, imajući u vidu zakonske mogućnosti za raspisivanje vanrednih izbora u Beogradu, odnosno Zakon o lokalnoj samoupravi, do vanrednih beogradskih izbora najjednostavnije je doći tako što bi se prvo razrešili izvršni organi grada. „Na drugim nivoima, neki od izbora dolaze redovno 2024. i mi se za njih aktivno pripremamo, i u Beogradu i izvan njega. Nisu nam problem ni parlamentarni izbori i u vezi s tim svoje aktivnosti usmeravamo na pozivanje što većeg broja ljudi da se pridruže kontroli izbora i obuci kontrolora”, ističe Jelena Jerinić.
Za razliku od partija koje organizuju proteste širom Srbije i koje, bar za sada, ne mogu da se dogovore o terminu izlaska na birališta, u tvrdoj desnoj opoziciji nema dileme. Lider POKS-a Vojislav Mihailović za „Politiku” navodi da se njihov stav nije promenio i da oni traže ostavku predsednika Srbije i raspisivanje izbora na svim nivoima, još od februara kada je Aleksandar Vučić (usmeno uz jasne crvene linije) prihvatio francusko-nemački sporazum.
„Mi smatramo da je prihvatanjem ovog sporazuma koji de fakto znači priznanje lažne države Kosovo izneverio građane koji su glasali za njega na prošlim izborima i da je time izgubio legitimitet. Narod na parlamentarnim izborima treba da odredi put kojim će Srbija ići, da li lažnim putem EU po cenu gubitka KiM ili putem zaštite srpskog nacionalnog interesa. Lokalni i pokrajinski izbori su svakako na redu u aprilu ili maju sledeće godine, pa bi logično bilo da se u isto vreme održe i parlamentarni i obećani beogradski izbori”, naglašava Mihailović.
Izvršni direktor Cesida Bojan Klačar kaže da opozicioni građanski blok neće imati problema s beogradskim izborima bez obzira na to kada će biti održani. Za naš list navodi da će taj izazov prihvatiti, ali da nije siguran da će imati toliko jedinstven stav ukoliko bi ti izbori bili spojeni s vanrednim parlamentarnim. Za razliku od njih, desnica bi radije izašla na republičke izbore nego na beogradske zato što je situacija s temama puno jednostavnija za njih nego za levicu.
„Meni se čini da ovo licitiranje s izborima govori da je vlast spremna za izbore, ali da će ona odlučiti o tome koji će sve izbori biti. Oklevanje i različiti stavovi iz opozicije po toj temi deo su političkog pregovaranja i vršenja političkog pritiska i pokušaja da se preko ove teme dođe do birača”, kaže Klačar.
SPS protiv vanrednog glasanja, ali neće praviti probleme
Dok neke partije u opoziciji vagaju da li hoće ili neće izbore i koje bi hteli, čini se da jedino SPS ne želi da učestvuje u toj priči. Odavno je poznat stav lidera socijalista Ivice Dačića da vanredne izbore na silu ne treba organizovati, pogotovo ukoliko postoji stabilna parlamentarna većina. Kao jedan od najiskusnijih na političkoj sceni, Dačić navodi da su glasanja u skupštini pokazala da nema krize vlasti i samim tim nema ni potrebe za vanrednim izborima. Dodao je i da je broj glasova za izbor Slavice Đukić Dejanović za ministarku prosvete to i pokazao jer, kako je naveo, kriza nastaje kad u funkcionisanju parlamenta ne postoji dovoljan broj glasova. Kazao je da institucije treba da rade u punom mandatu i da je to odraz stabilnosti društva. „Da li će biti drugih izbora pored lokalnih i pokrajinskih, to je stvar odluke SNS-a”, naveo je Dačić.
Bojan Klačar navodi da SPS-u ne odgovaraju vanredni parlamentarni izbori, kao što im nisu odgovarali ni 2022. godine i dodaje da je to njihov politički interes. Kaže da bi novi izbori postavili neka pitanja koja za njih nisu jednostavna, da li nastupiti zajedno na listi sa SNS-om ili odvojeno i to sigurno uključuje blagu vrstu tenzija između dve stranke. „Možda je to i sastavni deo strategije, da se SPS pozicionira kao neki akter koji će svojim biračima da pošalje poruku stabilnosti, dok se SNS možda više zalaže za izbore. Odluka će zavisiti od SNS-a i ako ta odluka bude išla u pravcu izbora, Dačić neće praviti probleme i SPS će za njih kao i dosad biti spreman”, navodi Klačar.