Austrougarska je 23. jula uputila Srbiji ultimatum i iste večeri srpska vlada se obratila Rusiji za pomoć. U noći između 23. i 24. jula ruski opunomoćenik Štrandman telegramom je javio S. D. Sazonovu za noćnu posetu princa Aleksandra Ruskoj misiji:
„Njagovo visočanstvo mi je rekao da sve nade polaže na imperatora i Rusiju, jer samo njena moćna reč može da spase Srbiju”. Ruski imperator Nikolaj II je već 30 jula pozitivno odgovorio na molbu srpske vlade. Austrougarska napada Srbiju, a Rusija objavljuje rat Austrougarskoj 01. avgusta 1914. godine, zatim Nemačka napada Rusiju. Došlo je do međusobnog objavljivanja rata između država članica suprotnih blokova — Antante i Trojnog saveza. Tako je počeo Prvi svetski rat. Rusija ušla u rat kako bi zaštitila Srbiju, ali sama nije bila spreman za rat.
Ruska pomoć Srbiji u Prvom svetskom ratu bila je pomoć Ruske Imperije Кraljevini Srbiji u Prvom svetskom ratu. Smatra se jednom od najvećih i najznačajnijih pomoći Srbiji u ratnom sukobu. Rusija je pružila Srbiji političku, ekonomsku i vojnu podršku. Iz Carske Rusije u Srbiju preko Dunava stizali su konvoji vojne opreme, hrane, ljudstvo i bolnička oprema. Akcije Rusije su spasile Srbiju od nestanka sa političke karte sveta i od okupacije u prvoj godini rata, a kasnije su potpomogle povećavanje njene teritorije.
U skladu sa tim istorijskim događajem koji se nikada ne sme zaboraviti Srpsko-ruski centar “Majak” drugu godinu za redom obeležava ovaj događaj. Delegacija Srpsko-ruskog centra “Majak” predvođena direktorom Vladimirom Prebiračevićem zajedno sa specijalnim savetnikom Alom Rončević i istaknutim članovima aleksadrom Zivlak i Sandrom Stanišić položili su cveće na Ruskom nekropolju.
Ruski Nekropolj u Beogradu čini zajednička grobnica (memorijalni spomenik „Ruske slave“ i Iverska kapela), na Novom groblju ispod kojih leže posmrtni ostaci bivših pripadnika ruske imperatorske vojske i flote, koji su umrli u emigraciji u Beogradu i ruskih vojniika – učesnika Prvog svetskog rata, koji su živote izgubili na ovom području.