Francuski predsednik Emanuel Makron poslao je poruku Iranu da bi trebalo da se opredeli da li hoće ili neće nuklearni sporazum. Poruka deluje gotovo neverovatno imajući u vidu da je Zapad glavni izvor pritisaka na Iran koji su doveli Teheran u poziciju da traži druge saveznike
Makron je održao u subotu dug telefonski razgovor sa iranskim liderom Ebrahimom Raisijem, koji se bavio naporima da se oživi ključni nuklearni sporazum sa Islamskom Republikom. Poziv je trajao skoro dva sata i usledio je nakon sastanka visokog profila između lidera Irana, Turske i Rusije ranije ove nedelje
Prema Makronovom kabinetu, francuski lider je otvoreno „izrazio svoje razočarenje nedostatkom napretka i insistirao na predsedniku Raisiju da mora biti napravljen jasan izbor za sklapanje sporazuma i povratak na sprovođenje svojih nuklearnih obaveza“.
Dogovor je „i dalje moguć“, ali se mora dogoditi „što je pre moguće“, dodao je Makron.
Zauzvrat, iranski predsednik je kritikovao četiri zapadne potpisnice Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije iz 2015. – Sjedinjene Države, UK, Nemačku i Francusku – zbog njihovog „nekonstruktivnog stava i mera“.
Raisi je rekao da je posvećen oživljavanju sporazuma, ali je insistirao da se održiv sporazum može postići samo „ako se pitanja zaštite budu u potpunosti reše, druge strane daju garancije da će ostati privržene sporazumu i ako se podrže ekonomski interesi Irana“.
Makronov poziv dolazi u trenutku kada je svet u ogromonj ekonomskoj i političkoj krizi. Sanckcije Zapada protiv Rusije zbog rata u Ukrajini za sada nisu urodile željenim ishodom. Činjenica da nezapadne zemlje odbijaju da se pridruže sankcijama protiv Rusije stavilo je zapadne lidere u veliki problem. Važno mesto ima Iran – ne samo kao velika regionalna sila već i kao jedan od vodećih svetskih snabdevača naftom, koji ima strateški važnu poziciju na Bliskom istoku.
Ovako dugačak razgovor telefonom između političkog lidera Irana i lidera jedne od vodećih zapadnih zemalja je bio nezamisliv do skoro, imajući u vidu ogroman pritisak koji Zapad vrši prema Iranu godinama, uključujući sankcije i međunarodnu izolaciju. Ipak, biće da je strah od Rusa promenio prioritete u zapadnim centrima moći.
Iranski nuklearni sporazum, poznat kao JCPOA, koji su takođe potpisale Rusija i Kina, praktično se raspao nakon što se tadašnji američki predsednik Donald Tramp jednostrano povukao iz sporazuma 2018. godine, kada je Vašington ponovo uveo stare sankcije i uveo nove Teheranu. Iran je, zauzvrat, postepeno suspendovao svoje obaveze u okviru JCPOA, instalirajući novu opremu za obogaćivanje uranijuma i povećavajući proizvodnju radioaktivnog materijala.
Tokom razgovora, Raisi je ukazao na štetan efekat jednostranih sankcija koje su uvele SAD na celokupnu globalnu ekonomiju, a „posebno Evropu“.
On je takođe tvrdio da je Iran „uvek igrao veliku ulogu u zaštiti bezbednosti“, odbacio je „strano mešanje“ i insistirao da bi „regionalna pitanja trebalo da rešavaju zemlje i vlade regiona“ – donekle odražavajući duh njegove zajedničke izjave sa liderima Rusije i Turske posle sastanka u Teheranu ove nedelje.
Iako je Iran dugo tvrdio da nikada nije pokušavao da razvije nuklearno oružje, zemlja je pojačala svoje nuklearne aktivnosti u poslednjih nekoliko godina. Viši savetnik iranskog vrhovnog vođe Ali Hamneija provokativno je izjavio prošle nedelje da je Iran tehnički sposoban da proizvede nuklearnu bombu, ali nije doneta politička odluka o takvoj opciji.
Napori da se oživi sporazum do sada nisu dali rezultat, a SAD i Iran su u više navrata krivili za nedostatak napretka. Teheran tvrdi da je odgovornost Vašingtona da se vrati prvobitnom sporazumu i u potpunosti ukine sankcije, dok američki zvaničnici tvrde da Iran postavlja nove zahteve tokom pregovora o JCPOA.
Afera / A. Chatten