Marin Le Pen pozvala je Evropsku uniju da stavi tačku na sankcije Rusiji, tvrdeći da su ekonomske posledice po blok previše ekstremne
Govoreći tokom parlamentarne konferencije za novinare u utorak, desničarski francuski političar je rekla da sankcije EU protiv Rusije „ne služe ničemu“ i da treba da „nestanu“.
Le Pen je rekla: „U suprotnom, Evropa će se suočiti sa zamračenjem, posebno po pitanju uvoza ruskog gasa. Ove sankcije su jednostavno beskorisne. Sve što rade je da Evropljani pate. A to, uzgred, uključuje i Francuze“.
Le Pen je dodala: „Biće vam potrebna ogromna doza loše namere da ne shvatite da, suprotno naduvanim tvrdnjama naše vlade, ruska ekonomija nije na kolenima. Nisu na ivici bankrota.”
Komentari Marin Le Pen dolaze istovremeno kada je i bivši nemački kancelar Gerhard Šreder poručio Evropi da se dogovori sa Rusijom oko gasa i da će Ukrajina morati da se odrekne Krima.
Agnes Panier-Runašer, francuska ministarka za energetsku tranziciju, uzvratila je na izjave gospođe Le Pen, opisujući ih kao „izuzetno opasne” i „neodgovorne”.
„[Gospođa Le Pen] se može ponositi kao najpatriotskija političarka, ali ona je zapravo prva koja je spremna da proda [Francusku] za tanjir sočiva Rusiji“, rekla je za CNjuz.
„Mi smo u kriznoj situaciji koju nismo želeli, ali koja je sada globalna – nije specifična samo za Evropu. Moramo ostati veoma ujedinjeni i ne smemo odustati od principa [Francuske] Republike i demokratije.”
Francuska spremila ogromnu pomoć za prestojeću krizu
Komentari Marin Le Pen uslijedili su u trenutku kada su francuski zakonodavci dovršili kolosalni paket mera od 20 milijardi evra (16,7 milijardi funti) koji bi trebalo da pomogne domaćinstvima koja se bore u borbi protiv rastuće inflacije i energetske krize koja bi ove zime mogla da dovede do nestašica zbog rata u Ukrajina.
Te mere, ključno obećanje Emanuela Makrona tokom njegove kampanje za reizbor, uključuju ograničavanje rasta veleprodajnih cena električne energije od četiri odsto, povećanje penzija i beneficija i ograničavanje povećanja stanarine za 3,5 odsto.
Sedam paketa (beskorisnih) sankcija Moskvi
EU je usvojila sedam paketa sankcija Rusiji otkako je izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru. One uključuju pojedinačne sankcije protiv skoro 11.000 ljudi, uključujući Vladimira Putina i Sergeja Lavrova, predsednika i ministra spoljnih poslova Rusije; zabrane izvoza određenih proizvoda kao što su luksuzna roba, sirova nafta i zlato; i odsecanje Rusije od međunarodnog platnog sistema Svift.
Međutim, Rusija je više puta poručila da uopšte neće tražiti da se ukinu sankcije i da ih „ne interesuje“ više da se „nagađaju“ sa Zapadom.
Uvelia sankcije a povećali kupovinu dizela
Uprkos embargu EU na većinu uvoza ruske nafte, analitičari su otkrili da je Evropa zapravo povećala uvoz ruskog dizela za više od petine u julu.
Blok je u julu iz Rusije uvozio skoro 700.000 barela goriva dnevno, što je povećanje od 22 odsto u odnosu na isto vreme prošle godine.
Nalazi, koji su došli od grupe za praćenje tankera Vorteka, istakli su izazov sa kojim se Evropa suočava kada je u pitanju odvikavanje od uvoza ruske nafte.
Evropski lideri branili su taj potez, rekavši da će u narednim mesecima biti izvršena prilagođavanja kako bi se smanjila njena zavisnost od ruske nafte.
Ipak, međunarodni istraživači su rekli da će, uprkos Putinovim naporima da održi rusku ekonomiju, sankcije na kraju funkcionisati ako budu pravilno sprovedene.
Drugi izveštaji sugerišu da je ruska ekonomija već „katastrofalno“ osakaćena zapadnim sankcijama, sa domaćom proizvodnjom u „potpunom zastoju“.
Prema izveštaju Instituta za izvršno rukovodstvo Univerziteta Jejl, više od 1.000 kompanija koje su napustile Rusiju od početka invazije rezultiralo je neto gubicima od 600 milijardi dolara (496 milijardi funti), što je oko 40 odsto ruskog BDP-a.
Agencije / A. Chatten