Milorad Komrakov, novinar, o crnoj prognozi svetske banke, objavio je novi autorski tekst:
– Svetska banka (SB) je procenila da bi na Zapadnom Balkanu, da vlade nisu uvele određene mere, korona kriza oterala najmanje 400.000 ljudi u siromaštvo, a ako potraje duže, čak i 950.000 u periodu od juna do avgusta, piše Kurir 12.07.2020. godine.
Viši ekonomista SB Trang Van Ngujen naglasila je da bi, situacija mogla biti još gora.
” Kada je u pitanju uticaj korona virusa na siromaštvo u zemljama Zapadnog Balkana, odgovorila je da će prihodi pretrpeti jak udarac, posebno u sektorima koji budu najteže pogođeni krizom, a gubitak prihoda znači da će i veći broj stanovnika biti izložen siromaštvu. “Čak i pre krize smo procenili da otprilike jedna petina stanovništva u regionu živi u siromaštvu”, rekla je Tang Van Ngujen. Prema njenim rečima, postoje porodice koje su već siromašne i koje zavise od prihoda koje imaju sedmično ili svakodnevno i oni će biti posebno pogođeni krizom.
Srbija će najbolje u Evropi proći kroz aktuelnu korona krizu, zaključuje ugledni nemački dnevnik Bild, u uporednoj analizi o tome kako je koja zemlja odgovorila na izazove epidemije i koliko uspešno je savladala taj izazov, pišu Novosti onlajn 02.12.2020. godine. .„Bild” ukazuje da jesenja prognoza Evropske komisije potvrđuje „prvo mesto” Srbije u evropskim okvirima, te analizira kako je naša zemlja uspela. Tako, kao razloge za uspešan prolazak Srbije kroz krizu list navodi kratko zaključavanje, sprovedeno uz finansijsku pomoć pogođenim privrednim granama, zatim visoke investicije u infrastrukturne projekte, fokus na digitalizaciji, značajni rast poljoprivrednog izvoza, te i činjenicu da turizam ne igra gotovo nikakvu ulogu po ekonomiju zemlje. Prema analizi OECD-a i dužina i čvrstina “zaključavanja” ima značajne posledice po dubinu i trajanje krize, dodaje “Bild”.
U Crnoj Gori bi, zbog pandemije korona virusa, između devet hiljada i 20 hiljada građana moglo upasti u siromaštvo, ocenila je Svetska banka i dodala da bi efekat mogao biti i gori ako kriza potraje.
Oštećeni sektori: – Turizam – Ugostiteljstvo – Avio i auto preduzeća / transportni saobraćaj – Prodaja i proizvodnja automobila nove klase – Poljoprivreda – izvoz u inostranstvo – Uslužna delatnost – Kultura
Ko je na dobitku: – Farmaceutska industrija – Hemijska industrija – IT delatnost – Uslužna delatnost / onlajn prodaja / dostava kurirske službe – Uslužna delatnost / prodaja bicikala, trotineta i polovnih automobila.
U nemačkim skladištima taloži se medicinska oprema nabavljana u panici po izbijanju pandemije, a na koje su potrošene ogromne pare i sada je jedino rešenje da se oprema poklanja, piše Dojče vele, 14.09.2020. godine i dodaje da na tržištu više ne vlada veliko interesovanje.Početkom godine nemačko savezno Ministarstvo zdravlja poručilo je preko 26.000 respiratora i tako nameravalo da udvostruči broj kreveta intenzivne nege opremljenih ovim uređajima, međutim, ni postojeći kapaciteti nisu bili ni izbliza popunjeni. Oko 200 respiratora donirano je Francuskoj, Italiji i Španiji, a ukupno 334 Bosni i Hercegovini, Kosovu i Severnoj Makedoniji. Slično je sa maskama kojih je podeljeno 278 miliona, između ostalog i balkanskim državama.
Zaraza Kovidom 19 proširila se i na poslednji kontinet koji do sada nije zahvatila – Antarktik, javlja Tanjug 22.12.2020. godine. U jednoj čileanskoj vojnoj bazi 36 vojnika je testirano pozitivno na korona virus. Čileanska vojna baza nalazi se na najsevernijem vrhu zapadne strane Antarktika, daleko od australijske baze na istočnoj strani ledenog kontinenta.

Iako pandemija koronavirusa traje skoro dve već godine, devet zemalja u svetu zvanično nisu prijavile nijedan slučaj kovida-19! Prema podacima sajta koryogroup.com, to su Severna Koreja, Turkmenistan, Samoa, Kiribati, Federalne države Mikronezije, Tonga, Palau, Tuvalu i Nauru, javlja Tanjug 24.12.2020. godine. Severna Koreja sa 25,7 miliona stanovnika saopštila je da je 26. jula imala jedan sumnjiv slučaj, ali je kasnije potvrđeno testom da je osoba bila negativna.Istovremeno, Severna Koreja je bila prva zemlja koja je potpuno zatvorila granice kada je počela pandemija, 21. januara. Turkmenistan, centralnoazijska zemlja koja se nalazi između Kazahstana, Uzbekistana, Tadžikistana, Irana i Avganistana, zatvorila je pre mesec i po dana granice, a nije prijavila nijedan slučaj korone.Samoa je pacifička zemlja od 200.000 stanovnika, a uvela je restriktivne mere 25. marta, a avio saobraćaj je potpuno obustavljen. Ostvrska država Kiribati takođe nije prijavila nijedan slučaj kovida-19, a od 30. marta škole su bile zatvorene samo dve nedelje.Federalne države Mikronezije su brzo zabranile međunarodne letove, a prvo su zatvorili letove iz Kine i dolazak kineskih državljana. Tonga ima striktne mere od februara, a otkako je obližnji Fidži zabeležio prvi slučaj korona virusa, Tonga je zatvorila granice za strance i dozvolila im samo da izlaze iz zemlje.Palau, još jedna pacifička ostrvska zemlja, nije zabeležila nijedan slučaj koronavirusa, iako je postojao jedan sumnjiv slučaj putnika koji je došao iz Guama, ali je bio negativan na testu. Tuvalu se smatra jednom od najmanje posećenih zemalja sveta, pošto tamo dolazi manje od 200 turista godišnje – otuda i ne čudi što nisu zabeležili nijedan slučaj koronavirusa.Nauru, sa 11.000 stanovinika, toliko je mala zemlja da je možete obići za jedan dan i bez većih problema je uspela da ostane zona bez kovida, a zajedno sa Tuvaluom ima najmanje turista godišnje na svetu.
Pandemija kovida 19 neće biti poslednja pandemija na svetu i svet mora da investira u kapacitete za suočavanje sa pandemijom poput ove, rekao je generalni direktor Svetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adanom Gebrejesus. Direktor SZO je pomenuo da je kovid 19 poremetio svet, ostavljajući “dalekosežne posledice po društva i ekonomije” i dodao da bi svet trebalo da nauči lekcije tako što će se pripremiti, preneo je Rojters, 27.12.2020. godine.
U Beogradu 20.02. 2022. Piše: Milorad Komrakov
Foto: Privatna arhiva – Milorad Komrakov