Amerika je podeljeno društvo a poslednja odluka vrhovnog suda po pitanju abortusa će ih podeliti još dublje
Klinike su počele da se zatvaraju u nekim američkim državama nakon što je odlukom Vrhovnog suda u petak uklonjeno ustavno pravo američkih žena na abortus. Očekuje se da će oko polovine federalnih država uvesti nova ograničenja ili zabrane nakon što je sud poništio svoju 50-godišnju odluku u slučaju Roe protiv Vejda.
Već 13 saveznih država ima takozvane „zakone o pokretanju“ koji će zabraniti abortus u roku od 30 dana.
Predsednik Džo Bajden opisao je presudu kao „tragičnu grešku“.
Jedna SAD, nekoliko Amerika
Ova odluka će dodatno podeliti ionako duboko fragmentisamo američko društvo. Država nastala na toleranciji odnosno kompromisu između raznih protestantskih religijskih frakcija poslednjih godina sve više pokazuje svoju duboku podeljenost koja je dva veka ukroćena kompromisnim ustavom. U Americi postoji više Amerika a najsukobljenije su bela i ne-bela i liberalna i konzervativna, a sve više je očita podela i na bogatu i siromašnu.
Prvi sukob se video posle ubistva Džordža Fojda maja 2020. godine, kada su ulicama SAD žarile i palile rulje, demonstrirajući protiv represije policije. Tada su SAD bile na ivici rasnog rata.
Rane od tog sukoba se još nisu zalečile a na pomolu je novi, koji – poput ransog – deceijama tinja prvi vrhu ameirčke politike i pitanja koja dominiraju životima Amerikanaca.
Odluka vrhovnog suda da defakto ukine pravo na abortus dala je odrešene ruke konzervativnim saveznim državama ali i dobro organizovanim konzervativnim organizacijama da pojačaju pritisak i da u zakone i politiku države ponovo ugrade konzervativne hrišćanske poglede na svet koji su se pomalo istopili posle Drugog svetskog rata.
Poput rasnog sukoba u slučaju Džordža Flojda, i ovaj preti da izazove ogromne nemire u SAD.
Građanski rat zbog abortusa?
U Feniksu, u Arizoni, policija je ispalila suzavac nakon što su demonstranti koji podržavaju abortus lupali u vrata i prozore administracije glavnog grada države. U Los Anđelesu demonstranti su nakratko blokirali saobraćaj na autoputu.
Očekuje se da će se protesti nastaviti u gradovima širom zemlje u subotu.
Na klinici za abortus u Litl Roku u Arkanzasu – državi sa takozvanim zakonom o pokretaču koji dozvoljava trenutnu zabranu – vrata odeljenja za abortus su se zatvorila čim je mišljenje suda objavljeno na internetu. Osoblje je zvalo da kaže trudnim ženama da su njihovi termini otkazani.
„Bez obzira na to koliko se teško pripremamo za loše vesti, kada konačno stignu, jako pogađaju. Morati da pozovemo ove pacijente i da im kažemo da je Roe protiv Vejda poništen je srceparajuće“, rekla je medicinska sestra Ešli Hant za Bi-Bi-Si.
Dok je u klinici vladao muk, napolju su slavili demonstranti protiv abortusa.
„Vi ste na nišanu!“ vikao je demonstrant na ljude koji još uvek parkiraju svoje automobile kod klinike koji još nisu čuli za odluku. „Moj predlog je da se okrenete i napustite ovo mesto greha, ovo mesto nepravde, ovo zlo mesto.“
U Nju Orleansu u Luizijani – još jednoj državi koja ima takozvani „trigger law“ koji momentalno može da suspenduje abortus – Centar za zdravstvenu zaštitu žena, jedan od samo tri pružaoca abortusa u državi, zatvoren je u petak i njegovo osoblje je otišlo kući.
Izvan klinike, volonterka u pratnji Linda Kocher rekla je za Bi-Bi-Si da će bogate žene i dalje moći da pristupe abortusima u drugim državama, ali da će „siromašne žene završiti u zaleđu“ zbog nezakonitih procedura. Ali borac protiv abortusa pastor Bil Šenks rekao je da je to „dan za proslavu“.
Sve u svemu, očekuje se da će odluka Vrhovnog suda značiti da će oko 36 miliona žena u reproduktivnom dobu izgubiti pristup abortusu u svojim državama, prema istraživanju organizacije „Planned Parenthood“ (Planirano roditeljstvo), zdravstvene organizacije koja pruža abortuse.
Odluku su sa oduševljenjem dočekali aktivisti za borbu protiv abortusa ispred suda u Vašingtonu, ali protesti protiv te presude zakazani su u više od 100 gradova u petak – a očekuje se još više tokom vikenda.
Sud protiv većine Amerikanaca
Iako je abortus pitanje koje izaziva podele u SAD, nedavno istraživanje Pev-a pokazalo je da 61% odraslih kaže da bi abortus trebalo da bude legalan sve ili većinu vremena, dok 37% kaže da bi trebalo da bude ilegalan sve ili većinu vremena.
U San Antoniju u Teksasu, zagovornica abortusa Tere Harding rekla je da radi na bezbednosnom planu u slučaju da protesti budu usmereni na krizni centar za trudnoću koji ona vodi na periferiji grada.
„Svaki ljudski život treba da bude zaštićen“, rekla je ona za Bi-Bi-Si dok je gledala Bajdena kako kritikuje odluku Vrhovnog suda. „To predstavlja da priznajemo ljudskost nerođenih“.
Američki predsednik Džo Bajden je rekao da ta presuda dovodi u opasnost zdravlje i živote žena.
„To je realizacija ekstremne ideologije i tragične greške Vrhovnog suda“, rekao je on.
Kako je odluka doneta
U znamenitom slučaju Roe protiv Vejda iz 1973. godine Vrhovni sud je presudio sa sedam glasova prema dva da je pravo žene da prekine trudnoću zaštićeno američkim ustavom.
Presuda je dala Amerikankama apsolutno pravo na abortus u prva tri meseca (trimestar) trudnoće, ali je dozvolila ograničenja u drugom tromesečju i zabrane u trećem.
Ali u decenijama nakon toga, presude protiv abortusa postepeno su smanjivale pristup u više od deset država.
Na svojoj trenutnoj sednici, Vrhovni sud je razmatrao slučaj Dobs protiv Džeksonove ženske zdravstvene organizacije, kojim se osporava zabrana abortusa u Misisipija posle 15 nedelja.
Presudom u korist države, sud sa konzervativnom većinom efektivno je okončao ustavno pravo na abortus.
Foto: Pixabay
