I građani zapadnoevropskih zemalja merkaju „zimsko letovanje” na turskoj obali kako bi izbegli nestašicu gasa i plaćanje skupog grejanja
I građani zapadnoevropskih zemalja merkaju „zimsko letovanje” na turskoj obali kako bi izbegli nestašicu gasa i plaćanje skupog grejanja.
Turska ove godine, mimi očekivanja, beleži rezultate u turističkom prometu skoro kao pre epidemije virusa korona. Ma koliko to izgledalo čudno – tome su znatno doprinele sankcije koje su zapadne zemlje uvele Moskvi zbog vojne intervencije u Ukrajini.
„Gotovo sve NATO zemlje su zatvorile svoj vazdušni prostor za ruske avione i na taj način su praktično usmerile turiste ka Turskoj, koja je nastavila da sarađuje s Moskvom. To je doprinelo povećanju turističkog prometa s Rusijom”, ističu turistički radnici u Istanbulu.
Na taj način su istovremeno „kažnjene” zapadne turističke zemlje: Italija, Francuska, Španija i Grčka.
Predsednik Erdogan od početka vešto balansira između Moskve i Kijeva. On se zalaže za teritorijalni integritet Ukrajine, osudio je rusku aneksiju Krima i ne priznaje rezultate nedavnog referenduma o otcepljenju delova Ukrajine pod ruskom kontrolom, ali nije uveo sankcije Moskvi. Posle uspešnog posredovanja oko izvoza ukrajinskog žita i razmene ratnih zarobljenika, on je u stalnim telefonskim kontaktima s predsednicima Vladimirom Putinom i Volodimirom Zelenskim, uporno pokušavajući da ih dovede za isti sto u Istanbul, kako bi se našlo političko rešenje za prekid rata.
Ove nedelje njegova supruga Emina je ugostila „prvu damu” Ukrajine Olenu Zelensku, s kojom je razgovarala u Istanbulu.
„Tužni smo zbog sedmomesečnog rata u našem regionu. Nadam se da će ovo pitanje biti brzo rešeno. Turska će nastaviti svoje intenzivne napore za uspostavljanje mira u Ukrajini”, rekla je Emina Erdogan.
„Erdoan (kako Turci izgovaraju njegovo prezime) zna šta radi”, priznaju njegovi sunarodnici, koji su ga u početku kritikovali zbog igre na dve karte, a pogotovo zbog „izdaje” braće Tatara, Turcima istorijski bliskog naroda s Krima. Ankara, zahvaljujući tome, za razliku od drugih zemalja NATO-a, nema problema oko isporuka ruske nafte i gasa, koji zadovoljava polovinu potreba zemlje, ali ni oko posete ruskih turista.
Tursku je u prvih osam meseci posetilo 29,3 miliona stranih gostiju, što je čak 108 odsto više nego u istom periodu 2021. Tome je znatno doprineo povratak ruskih turista, koji su poslednjih godina izostali zbog pandemije virusa korona. Rusi su sada zapravo bili prisiljeni da se još više okrenu ka Anadoliji, pošto su se suočili sa sankcijama zapadnih zemalja, članica NATO i EU. Prema najnovijim procenama, ove godine se očekuje 47 miliona stranih gostiju, koji će u Turskoj ostaviti 37 milijardi dolara, skoro kao i rekordne 2019. Uz Ruse, najčešći gosti su Nemci, Englezi, Ukrajinci, Iranci, Saudijci i Amerikanci.
Pritisak gostiju na Tursku još više je povećan posle nedavne odluke predsednika Putina da izvrši dodatnu mobilizaciju regruta. Prema pisanju istanbulskih medija, to je dovelo do navale građana da napuste zemlju i do astronomskog povećanja cena karata. Pošto nema slobodnih mesta, nacionalni avio-prevoznik „Turkiš erlajnz” je na tim linijama angažovao „boinge 777”, koji imaju veći kapacitet. Pojedini turisti iz Rusije i Ukrajine su zbog mobilizacije odložili povratak kući, pošto se očigledno plaše da će završiti na frontu u Donjecku ili Lugansku, prenose istanbulski mediji izjave gostiju iz tih zemalja.
Turistički radnici u Istanbulu ukazuju i na jednu novinu: gosti iz zapadne Evrope poslednjih dana masovno rezervišu mesta u hotelima ili u privatnom smeštaju tokom zimskih meseci. Na taj način Nemci, Britanci i Skandinavci pokušavaju da izbegnu da plaćaju povećane račune za grejanje u svojim domovima zbog energetske krize koja se zaoštrila posle rusko-ukrajinskog sukoba. Cene gasa višestruko su povećane i veliko je pitanje da li će ga biti dovoljno posle oštećenja „Severnog toka” u Baltičkom moru.
„Broj rezervacija za ’zimska letovanja’ u Turskoj za prva tri meseca iduće godine povećan je za 50 odsto. U tome prednjače Nemci i Skandinavci”, ističu turistički radnici u Istanbulu i tvrde da Evropljani rezervišu mesta i u afričkim zemljama, gde im ne treba grejanje, a troškovi života su mnogo niži nego u zapadnoj Evropi.
ПОЛИТИКА