Lideri Grupe sedam sastaju se u južnom japanskom gradu Hirošimi na svom godišnjem samitu od 19. do 21. maja, najvljujući nove, još jače sankcije protiv Moskve i kako bi napravile plan za „ograđivanje“ od Kine
Lideri najvećih svetskih ekonomija okupili su se u Hirošimi, gradu koji je 1945. pretrpeo američki nuklearni udar, kako bi spremili novi lanac sankcija koji bi „zadavili rusku ekonomiju“.
„Podrška Ukrajini i sankcije Rusiji biće glavne teme razgovora“, rekao je japanski ministar finansija Šuniči Suzuki na konferenciji za novinare. „Nastavićemo da blisko sarađujemo sa G7 i međunarodnom zajednicom kako bismo poboljšali efekat sankcija kako bismo postigli krajnji cilj da se Rusija povuče.
Nove mere koje se predlažu uključuju jasno kažnjavanje stranih kompanija za koje se sumnja da služe kao ispostave ruskih firmi, a pre svega se cilja na Indiju preko koje se – kako se sumnja – Evropi i Zapadu preprodaju ruska nafta i ga. Zapad tvrdi da je naftni izvoz Rusije opao za 27 odsto od uvođenja sankcija.
Na udaru će se naći i dijamanti – jedan on malobrojnih ruskih izvoza koji nisu pogođeni sankcijama.
Iako nije zvanično nigde saopšteno, verovatno je da će lideri razgovarati i o tome da li da se Ukrajini obezbede lovci F-16.
Međutim, Rusija nije jedina tema.
Kina, koja je postala sve upornija u svojim tvrdnjama u spornom Južnom kineskom moru i nad Tajvanom koji vlada samostalno, takođe će verovatno biti problem zajedno sa severnokorejskim testiranjem oružja.
Ove godine lideri Australije, Brazila, Komora (predsedavajući Afričke unije), Kukovih ostrva (predsedavajući Forumom pacifičkih ostrva), Indije (predsednik G20), Indonezije (predsedavajući Asocijacije nacija jugoistočne Azije), Južne Koreje i Vijetnam je pozvan, što odražava naglasak japanskog premijera Fumija Kišide na važnosti približavanja zemljama u razvoju, kao i američkim saveznicima i partnerima.
Pozivi liderima izvan G7 imaju za cilj proširenje saradnje na širi spektar zemalja.
Ali ekonomska ekspanzija nacija, uključujući Brazil, Kinu i Indiju (sve članice grupacije BRIKS, koja takođe uključuje Rusiju i Južnu Afriku) pokrenula je pitanja o važnosti G7 i njegovoj ulozi u vođenju svetske ekonomije koja se sve više oslanja na rast mimo najbogatijih nacija.
Na listi gostiju su i čelnici Ujedinjenih nacija, Međunarodne agencije za energetiku, Međunarodnog monetarnog fonda, Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, Svetske banke, Svetske zdravstvene organizacije i Svetske trgovinske organizacije.
Samit dolazi samo nekoliko dana nakon što je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski završio burno putovanje po Evropi kako bi se sastao sa brojnim liderima G7. Ukrajinski predsednik će lično doći i u Japan, da prisustvuje samitu.
Turneja Zelenskog imala je za cilj izgradnju političke podrške uoči dugo očekivane kontraofanzive za i obezbeđivanje novih obaveza u pogledu naoružanja.
Očekuje se da će lideri G7 oštro osuditi ruski rat protiv Ukrajine, istovremeno obećavajući stalnu podršku Ukrajini. Zelenski će se pridružiti sednici putem interneta.
Samit će se takođe fokusirati na eskalirajuće pretnje Pekinga protiv Tajvana, samoupravnog demokratskog ostrva za koje Peking tvrdi da je svoje, i načina da se smanji ekonomska zavisnost zapadnih demokratija i lanca snabdevanja od Kine.
Sedam lidera je takođe nagovestilo da će kineska upotreba kaznenih trgovinskih mera biti visoko na dnevnom redu trodnevnog godišnjeg samita.
Kinesko korišćenje prisilnih ekonomskih poteza je pitanje koje izaziva rastuću zabrinutost u Azijsko-pacifiku i Evropi poslednjih godina, pri čemu su Japan, Južna Koreja, Australija i Litvanija sve suočene sa trgovinskim ograničenjima nakon sporova sa Pekingom o pitanjima koja sežu od porekla COVID-a. 19 pandemija na Tajvan.
Za zemlje u razvoju, uključujući mnoge bivše kolonije zapadnih sila sa različitim pogledima i vezama sa Rusijom i Kinom, G7 je spremna da ponudi veću podršku u zdravstvu, bezbednosti hrane i infrastrukturi kako bi pomogla u potpori bližih veza.
Razvijene zemlje obećale su 2009. da će prebaciti 100 milijardi dolara godišnje između 2020. i 2025. ugroženim državama pogođenim sve ozbiljnijim klimatskim uticajima i katastrofama – ali taj cilj nikada nije postignut.
Bogate zemlje G7 duguju siromašnima procenjenih 13 biliona dolara neplaćene razvojne pomoći, kao i podrške u borbi protiv klimatskih promena, navodi britanska nevladina organizacija Oksfam.
Nije prvobitno na dnevnom redu, a brzi rast četbota ChatGPT generativne veštačke inteligencije (AI) znači da lideri G7 više ne mogu da ignorišu pitanja koja ona postavljaju.
U aprilu se Kišida sastao sa izvršnim direktorom OpenAI, koji je razvio uslugu ChatGPT, a zakonodavci EU su pozvali lidere G7 da pronađu načine da kontrolišu njen razvoj.
Ministri za digitalne tehnologije G7 složili su se u aprilu da bi trebalo da usvoje uredbu o veštačkoj inteligenciji zasnovanu na riziku.
Očekuje se da će Kišida, američki predsednik Džo Bajden i predsednik Južne Koreje Jun Suk-jeol održati trilateralni sastanak na marginama samita u Hirošimi kako bi razgovarali o Severnoj Koreji, samopouzdanju Kine i ratu Rusije protiv Ukrajine.
Kišida i Jun će zajedno odati poštu na spomeniku u Hirošimi za žrtve korejske atomske bombe u gestu izgradnje poverenja dok dve zemlje popravljaju veze zategnute sporovima koji proističu iz kolonijalne vladavine Japana nad Korejskim poluostrvom 1910-1945.
Širom Japana održani su protesti protiv G7.
Afera / A. Chatten
Foto: shutterstock