Dok Zapad optužuje Moskvu za „ucenu gasom“, sa druge strane poručuje kako može bez ruskog gasa. Šta je istina?
Ruski energetski gigant Gasprom je u sredu zaustavio isporuke gasa Bugarskoj i Poljskoj preko gasovoda Jamal-Evropa zbog nepoštovanja zahteva da plaćaju u rubljama. To je prvi prekid u snabdevanju otkako je ruski predsednik Vladimir Putin zahtevao da „neprijateljske zemlje“ od 1. aprila plaćaju prirodni gas u ruskoj valuti ili rizikuju da budu prekinute sa isporukom vitalnog značaja.
Američki „Vašington post“ objavio je opširnu analizu u kojoj je pokazao da Evropa nema jeftinu i pouzdanu alternativu ruskom gasu.
Kako će zemlje EU pokriti nedostatak ponude?
Evropska unija navodno planira da značajno poveća kupovinu ruskog gasa preko država koje su spremne da plate u rubljama da bi nadoknadile manjak u isporukama Poljskoj i Bugarskoj. Takozvani mehanizam „obrnutih tokova“ mogao bi da omogući dvema zemljama da kratkoročno povećaju uvoz od svojih suseda. Uvoz tečnog prirodnog gasa (LNG) mogao bi biti druga opcija, ali postoji ograničenje koliko dobavljači LNG mogu proizvesti i transportovati. Štaviše, globalni kapaciteti za tečenje su skoro u potpunosti iskorišćeni, kažu stručnjaci. Neke zemlje EU nemaju alternativu jer nemaju izlaz na more i stoga ne mogu da primaju pošiljke. Prema ekspertima, te opcije neće moći da pomognu članicama EU da zamene nedostajuće zalihe iz Rusije.
Kakav je stav Gasproma?
Ruski energetski gigant je jasno stavio do znanja da će obustava isporuke gasa trajati sve dok se plaćanja ne izvrše u rubljama. Gasprom je upozorio i Poljsku i Bugarsku, koje su tranzitne države, protiv bilo kakvog „neovlašćenog povlačenja“ zaliha gasa koji protiče preko njihove teritorije. U suprotnom, zalihe za tranzit će biti „smanjene za ovaj obim“.
Kako je EU odgovorila?
Evropska komisija optužila je rusku kompaniju za kršenje ugovora, opisujući odluku o obustavi isporuke kao pokušaj „ucene”. Brisel je saopštio da koordinira odgovor među državama članicama EU.
Šta prekid znači za Poljsku i Bugarsku?
Obe zemlje se u velikoj meri oslanjaju na ruski prirodni gas. Snabdevanje iz Gasproma pokriva oko 50% potrošnje Poljske i oko 90% bugarske. Prema podacima Federalne carinske službe Rusije, isporuke gasa Poljskoj porasle su za 9,4% u 2021. godini na 10,58 milijardi kubnih metara. Isporuke Bugarskoj su se udvostručile na 3,15 milijardi kubnih metara. Poljski zvaničnici kažu da zemlja ima dovoljne rezerve gasa i da neće biti manjka gasa u poljskim kućama jer je njeno skladište gasa bilo 76 odsto popunjeno. Bugarska vlada je takođe saopštila da neće biti domaćih ograničenja u potrošnji, ističući da je snabdevanje kupaca zagarantovano još najmanje mesec dana. Obe zemlje takođe pokušavaju da povećaju uvoz LNG.
Da li bi se zaustavljeni uvoz mogao obnoviti?
Gasprom je saopštio da će se snabdevanje nastaviti kada se uplate u ruskoj valuti. Novi mehanizam plaćanja omogućava kupcima da plaćaju u valuti po izboru, ali moraju da otvore račun u rubljama u ruskoj Gasprombanci kako bi uplate mogle da se konvertuju u rublje i da dođu do ruskih dobavljača gasa.
Koje evropske zemlje najviše zavise od ruskog gasa?
Motori ukupne privrede kontinenta – Nemačka, Italija i Francuska – najveći su uvoznici ruskog gasa u EU. Nemačka uvozi oko polovinu svog gasa iz Moskve, dok Francuska dobija petinu svog gasa, prema poslednjim podacima analitičkog sajta Statista. Italija je takođe među glavnim potrošačima, oslanjajući se na Rusiju za 46% svog uvezenog gasa. Neke manje evropske zemlje, poput Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Moldavije, oslanjaju se isključivo na rusku energiju. Finska i Letonija dobijaju 90 odsto gasa iz Rusije, a Srbija 89 odsto.
Da li je neko spreman da plati rublje za gas?
Uprkos njihovom velikom oslanjanju na rusku energiju, neki od kupaca iz EU odbili su uslove plaćanja Kremlja. Međutim, drugi, poput Austrije i Mađarske, kažu da su prihvatili novi mehanizam i da su spremni da ga se pridržavaju. Mađarskoj sledeća obaveza plaćanja za ruski gas dospeva sredinom maja, a zemlja će svoje plaćanje u evrima prebaciti Gasprombanci, gde će iznos biti pretvoren u rublje, rekao je ministar spoljnih poslova zemlje. U međuvremenu, Blumberg je u sredu izvestio, pozivajući se na izvore bliske ruskom gasnom gigantu, da je deset evropskih kompanija već otvorilo račune u rubljama u Gasprombanci. Četiri evropska kupca gasa platila su isporuke u ruskoj valuti, rekli su izvori.
Šta se dešava ako odbiju?
Predsednik Putin je jasno zahtevao da kupci iz „neprijateljskih“ zemalja plaćaju gas u rubljama ili da im se isključi, počev od datuma dospeća plaćanja u aprilu. „Ukoliko takve isplate ne budu izvršene, smatraćemo da je to propust kupaca, sa svim posledicama koje iz toga proizilaze. Niko nam ništa ne prodaje besplatno, a nećemo ni da se bavimo dobrotvornim radom – odnosno prekinućemo postojeće ugovore“, rekao je on prošlog meseca.
Može li Evropa da zameni ruski gas?
To neće biti lak zadatak, kažu ekonomisti, napominjući da bi za to bile potrebne velike promene. Evropska unija se oslanja na ruski prirodni gas za grejanje domova, kuvanje obroka i proizvodnju električne energije u većini od 27 država članica bloka. Odvikavanje Evrope od jeftinog i bogatog ruskog gasa je daleka perspektiva, upozoravaju stručnjaci. Neki zvaničnici EU su priznali da bi iznenadni prelazak sa ruske energije bio težak, što bi izazvalo recesiju i inflaciju u evropskoj ekonomiji.
RT / A. Chatten
Foto: Pixabay