Analitičari predlažu kupovinu juana ili povećanje uvoza
Кurs dolara na ruskim berzama ove nedelje je obnovio sledeće višegodišnje minimume, približavajući se nedavno prilično neverovatnih 50 rubalja za dolar. Većina eksperata koje je intervjuisala Izvestija smatra da je rublja toliko ojačala da predstavlja opasnost za nacionalnu ekonomiju. Detalji – u materijalu “Izvestija”.
Postaje jača uprkos svima
Od trenutka kada se ruska valuta stabilizovala, Banka Rusije je postepeno slabila „uzde“ finansijske kontrole. Snižena je ključna stopa, postepeno je smanjen procenat obavezne prodaje devizne zarade, povećan je limit deviznih transfera fizičkih lica sa 5.000 dolara na milion dolara, a preduzeti su i drugi koraci ka liberalizaciji tržišta. Međutim, ispostavilo se da su sve ove mere nedovoljne: od početka marta dolar je izgubio oko 60 odsto vrednosti i vratio se daleko ispod nivoa zabeleženih ne samo pre početka vojne operacije u Ukrajini, već i pre pandemije.
S jedne strane, rublja je od početka godine postala najuspešnija svetska valuta (od tog trenutka je porasla u odnosu na dolar oko jedan i po puta). Štaviše, postala je gotovo jedina valuta na svetu koja je porasla u odnosu na dolar. S druge strane, neočekivano snažno jačanje ruske valute pokazalo se neprijatnim iznenađenjem za značajan deo domaćeg poslovanja.
Ne više: vlasti slabe valutni režim
Кako će ukidanje ograničenja na menjačke transakcije uticati na kurs rublje
Rusija je izvozna ekonomija, koja se u velikoj meri oslanja na izvoz robe (u manjoj meri, usluga). Ako proizvođač snosi troškove u rubljama i prima prihod u stranoj valuti, onda njegova profitabilnost direktno trpi. Od određenog trenutka, jaka nacionalna valuta može postati „kamen oko vrata“ privrede. Zbog toga je, na primer, Nemačka (još jedna izvozno orijentisana privreda) istorijski održavala nizak kurs nemačke marke, a zatim favorizovala umereni kurs za evro. Mnoge druge države su takođe nastojale da se bore protiv prekomernog jačanja sopstvenih valuta. Tokom 2010-ih, Rusija je bila posebno aktivna u tome, primenjujući pravilo budžeta, koje se svodilo na stvarno povlačenje viška profita od nafte i gasa iz privrede i njihovu sterilizaciju u Rezervni fond i Fond nacionalnog blagostanja.
U sadašnjim okolnostima očekivao se eksplozivan rast kursa rublje, posebno nakon što je postalo jasno da je uvoz u zemlju opao za skoro 40%, dok se izvoz veoma malo promenio. Ogromni viškovi valute vršili su pritisak na tržište. Ostaje samo pitanje koji kurs postaje ne samo neprijatnost, već velika smetnja.
Bez saglasnosti
Ovonedeljni rast predstavljao je problem sa svom svojom hitnošću, što je dovelo do rasprave između predsednice Centralne banke Elvire Nabiuline i ministra finansija Antona Siluanova. Reč je, posebno, o regulisanju kursa i deviznih intervencija. Nabiulina se usprotivila upravljanom kursu na osnovu toga što veštački uticaj na njega obezvređuje ciljanje inflacije (jedna od prednosti jake rublje je to što suzbija inflaciju), a u budućnosti bi takva politika mogla dovesti do devalvacije. Stav Centralne banke je da je potrebno nastaviti sa slabljenjem devizne regulative, a poslovanje mora, u međuvremenu, da obnovi logistiku kako bi uvoz ponovo rastao. Ministarstvo finansija, pak, insistira na velikim deviznim intervencijama; po potrebi i iz budžeta. Stav je potpuno razumljiv, pošto je Ministarstvo finansija nadležno za punjenje trezora, a slabljenje dolara za samo jednu rublju uskraćuje budžet za stotine milijardi rubalja prihoda.
Prema rečima Sergeja Кestanova, vanrednog profesora Odeljenja za finansijska tržišta i finansijski inženjering RANEPA, diskusija o problemu na tako visokom nivou ukazuje na to da je sadašnji kurs već neprihvatljiv za zemlju. On je dodao da situacija izgleda kao klasičan primer „holandske bolesti“ koju Rusija pokušava da spreči dugi niz godina. Međutim, u prošlosti je bilo moguće boriti se protiv toga uz pomoć fiskalnog pravila, ali sada, zbog rizika od zamrzavanja državne valute u inostranstvu, ova opcija je praktično nedostupna.
Upoznati: analitičari očekuju da će rublja ojačati na 50 za dolar
Кada očekivati oporavak američke valute na 70-80
Sličan stav izneo je i Dmitrij Babin, stručnjak za berzu u BCS Mir Investments.
– 50 rubalja po dolaru je već sa ekonomske tačke gledišta neprihvatljivo, zbog popusta sa kojim smo prinuđeni da prodajemo sirovine. Čak i sa sadašnjim visokim cenama za to, potrebno nam je najmanje 70–80 rubalja po dolaru da bi državni budžet bio uravnotežen ili imao suficit. Osim toga, profitabilnost mnogih kompanija postaje negativna sa tako skupom rubljom“, objašnjava on.
– Već sadašnji nivoi kursa rublje su kritični za izvoz. Ako su energetski resursi i dalje profitabilni na pozadini rekordnih cena, onda je tačka rentabilnosti za izvoz metalurških proizvoda blizu 60 rubalja po dolaru. Pored toga, trenutni kurs stvara pogrešne podsticaje za supstituciju uvoza: po takvim cenama za strane valute, mnogo je isplativije uvoziti, a nema smisla razvijati domaću proizvodnju “, kaže Dmitrij Aleksandrov, generalni direktor Ivolga Capitala. investiciona kompanija.
Prema rečima glavnog analitičara TeleTrade Marka Gojhmana, ne postoji opšti kurs rublje iznad kojeg situacija postaje potpuno neprihvatljiva za privredu. Različiti sektori i oblasti izvoza imaju svoje margine profitabilnosti, baš kao i budžet koji prima manje prihode u rublji zbog niskog kursa prema rublji.
Koliko je isplativa jaka rublja za Rusiju
Zamenik premijera Belousov nazvao je optimalnu stopu ruske valute
„Ali glavni izvoznici već pate od 60 rubalja po dolaru“, dodao je on. – A 50 rubalja u sadašnjim uslovima malo ko može da izdrži. Možemo govoriti o sužavanju proizvodnje. Postoji mnogo takvih preduzeća na segmentiranim tržištima. Teže ih je održavati od velikih kompanija zbog specifičnosti njihovih tržišta.
Trenutna situacija je prilično specifična i ne postoje očigledni recepti za izlazak iz nje, kažu analitičari.
„Nažalost, finansijske vlasti nemaju mnogo poluga uticaja na kurs rublje“, napominje Aleksandrov. – Glavne rezervne valute ne može da kupi ni Banka Rusije ni bilo koja druga državna struktura, pošto će te kupovine odmah blokirati zapadne banke. Verovatno je sada jedino realno povećati investicije u juanu, što će izvršiti pritisak na rublju. Međutim, najefikasniji način organske depresijacije je stimulisanje uvoza. Čim se trgovinski bilans normalizuje u pogledu odnosa izvoza i uvoza, tražnja za stranim valutama će organski rasti, što znači da će rublja oslabiti. Tome je, dodaje ekspert, bila usmerena i dozvola za paralelni uvoz.
Mark Gojhman je takođe za povećanje uvoza roba i usluga u zemlju.
– Radikalno povećanje uvoza treba prepoznati kao radikalan korak za prirodno, tržišno jačanje valuta u odnosu na rublju. Zdravo, neophodno, kvalitetno, traženo na tržištu. Uključujući i “paralelne”. Ovo će povećati potražnju za valutom, povećati njenu stopu. Pored toga, vredi razmotriti mogućnost ulaganja rublja u investicione projekte i visokokvalitetna dužnička sredstva stranih emitenata, uključujući i državne. To bi doprinelo i ekonomski opravdanom smanjenju neravnoteže između viška ponude valute na tržištu u odnosu na tražnju, naglašava analitičar.
Dakle, može se pretpostaviti da ako u bliskoj budućnosti ne bude moguće radikalno povećati uvoz u zemlju (što se može sprečiti i sankcijama i logističkim teškoćama), tada ćemo videti ili kupovinu „alternativnih“ valuta, npr. kao juan i rupija, ili novo jačanje rublje .
Izvestia/Dmitrij Migunov
Foto: Aleksandar Кazakov