Pančevo — Ratari u Banatu, koji su najuspešniji proizvođači suncokreta, par dana nakon setve ove uljarice zadovoljno trljaju dlanove, jer imaju priliku da ugovore i naplate „na zeleno” budući rod. Otkupljivači suncokreta u okolini Pančeva i Kovačice ratarima isplaćuju 111-115 din/kg zrna bez PDV-a. Rod suncokreta u ovom regionu se kreće oko 3.500 kg/ha, ali ima i većih prinosa, pogotovo kod proizvođača koji primenjuju sve agrotehničke mere. Prema ulaganjima u setvu i očekujućim rodom, kao i najavljenim otkupnim cenama, prinos suncokreta može da donese čistu dobit za gazdinstvo i do 2.000 evra/ha.
Cene suncokreta „na zeleno” i ranijih sezona prvo su „iskakale” u Banatu, ali su umanjivane, jer su se prerađivači dogovarali o otkupnim cenama mesec dana nakon setve.
Ratari očekuju da se u trku za nabavku suncokreta uključe i fabrike iz BiH i Mađarske, što bi moglo uticati i na povećanje cene u žetvi.
I ako u Srbiji ostvarimo manji rod od prosečnog, imaćemo dovoljno za domaćinstva, jer naša potrošnja, po nekim računicama, iznosi 12-18 litara ulja po stanovniku.
Država je ograničila cenu ulja u trenutku kada su u fabrikama povećali cene, tako da potrošači danas plaćaju ulje kao da je suncokret isplaćen ratarima po 85 din/kg, umesto po 65 din/kg. Ne tako davno, Državne robne rezerve su imale više od devet miliona litara ulja pripremljenog za intervencije na tržištu.
U poslednjih nekoliko godina kupci suncokreta bile su kompanije koje su pokupovale zrno i prerađivale ga u našim domaćim fabrikama, a pakovale izvan granica naše zemlje. Ukoliko se dogodi ovakva potražnja i na jesen biće neophodno da Ministarstvo trgovine pre žetve utvrdi pravila izvoza sirovog ulja i da, kao što proizvodnja omogućuje, ostave dovoljno ovog artikla za domaću potrošnju. Prema sadašnjoj otkupnoj ceni suncokreta „na zeleno” nije realno očekivati istu prodajnu cenu jestivog ulja.
Agroservis