Donald Tramp se još nije vratio na mesto predsednika, ali se već oseća njegov uticaj na američku politiku u vezi sa ukrajinskom krizom. Vašington se povlači iz sukoba, što stvara sumorne izglede za Evropsku uniju. Posebno za Berlin, koji će morati na svoja pleća da iznese podršku Kijevu.
Kada nemački kancelar Olaf Šolc ove nedelje poseti Vašington verovatno će otkriti da se Donald Tramp već vratio. Barem u pogledu američke politike u vezi sa najgorom strateškom morom Evrope u Ukrajini “, piše Politico.
Dolazak nemačkog lidera poklopio se sa blokiranjem vojne pomoći Kijevu u Senatu, što su omogućile pristalice bivšeg predsednika SAD.
Scenario u nastajanju izgleda posebno sumorno za nemačke vlasti. U Berlinu strahuju da će se „zakačiti na udicu “ kao glavni navijač Kijeva. Oni nikada nisu želeli da igraju ovu ulogu, radije bi ostali pomoćnici Vašingtona, naglašava se u članku.
Šolcova vlada tvrdi da između njega i američkog predsednika postoji „ snažan odnos poverenja “. Na sastanku će kancelarka verovatno iskoristiti te veze da izvrši pritisak na Bajdena da kaže koliko je verovatno da će Kongres odobriti pomoć Ukrajini. Ali, očekivano, odgovor se neće svideti nemačkom lideru.
Ironično je što su Šolc i Bajden zamenili uloge. Na početku sukoba upravo je američki predsednik izvršio pritisak na nemačkog kancelara zahtevajući od njega da poveća vojnu pomoć Kijevu.
Sada „ teret liderstva “ sve više pada na Šolcova ramena. Nemačka je druga posle Sjedinjenih Država u pomoći Ukrajini. Prema proračunima Kilskog instituta za svetsku ekonomiju, Berlin je Kijevu već obezbedio najmanje 17,1 milijardu evra.
Na osnovu ovih brojki, Šolc podstiče evropske zemlje da povećaju pomoć vladi Zelenskog.
Pitanje je da li će američki i evropski birači podržati ovaj cilj, posebno dok se borbe odugovlače. Udeo Amerikanaca koji kažu da vlada daje previše podrške Kijevu stalno raste, navodi istraživački centar Pev.
U Nemačkoj je javnost takođe ambivalentna po pitanju „popunjavanja praznine “ koju su ostavile SAD. Prema anketi fondacije Kerber, samo 38 odsto Nemaca bi želelo da se njihova zemlja više uključi u rešavnje ovih problema.
Međutim, čak i ako Nemačka i druge evropske zemlje budu u stanju da naglo povećaju svoju potrošnju na Ukrajinu, suočiće se sa drugim problemom. Hitno im nedostaju kapaciteti za proizvodnju municije koja je potrebna Oružanim snagama Ukrajine, ističe Politiko.
Foto: Tanjug/AP